Masovni odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine se nastavlja, a
samo u ovoj godini državu bi moglo napustiti 350 hiljada ljudi. Procjena je ovo
Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Kako je za BUKU rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza
najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva,
prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intezitetom odlazi zdravstveni kadar.
“Imajući u vidu izazove sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se prvenstveno
ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti
strategija na državnom, ali ni na
entiteskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja, zatim,
svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojim se ugrožava sigurnost radnika
i njihovihe porodice, te činjenice da Evropska unija nakon smirivanja pandemije
od COVID-19 ponovo otvara tržište rada, pretpostavljamo da bi u ovoj godini
broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak
i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što
bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi”, istakao je Šatorović za BUKU.
Ovakva situacija se može, kaže, riješiti na samo jedan
način- da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, kako na državnom, tako i na
entitetskim nivoima, donesu jasne i konkretne mjere, te ponude radnicima bolje uslove
rada, sigurnost i nadu da će se na ovim prostorma u narednom periodu bar
približno cijeniti i vrednovati rad na način kako se on cijeni i vrednuje u
zapadnim zemljama. Kao prvi konkretan korak Savez samostalnih sindikata BiH
vidi u donošenju Zakona o minimalnoj plati po kome bi minimalana plata u
Federaciji BiH bila 1000 KM.
“Nacrt ovog Zakona je
u parlamentarnoj proceduri i imajući u vidu stanje u kojem se trenutno nalazimo, očekujemo njegovo
razmatranje i upućivanje u javnu raspravu vrlo brzo”, uvjeren je Šatorović.
Da je situacija sa iseljavanjem radne snage alarmantna i na
najvećem nivou dio sada potvrdilo je i Istraživanje Međunarodne organizacije
za migracije /IOM/ fokusirano na odlazak
zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informaciono-komunikacijskih
tehnologija.
Kako je istakla šefica misije IOM-a u BiH i regionalna
koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungaroti nažalost tačan broj onih koji
su napustili BiH i žive negdje u inostranstvu je nepoznanica i tačka spotaknuća.
“Ne postoji sistem koji će nama dati uvid u takvu vrstu
informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenutno znamo da je iz BiH
iselilo otprilike dva do dva i po miliona ljudi koji su državljani ove zemlja,
a žive negdje u inostranstvu”, rekla je Lungarotijeva navodeći podatak da je do
2019. godine izdato 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH: “To govori
da su date radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU, ali isto tako
govori da je više od 50.000 ljudi emigriralo do tada”.
Postojeće informacije o broju izdatih boravišnih dozvola za
plaćene aktivnosti u EU potvrđuju da radno sposobno stanovništvo BiH uglavnom
migrira u EU i da raste broj iseljenika, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i
Hrvatsku, zatim u Italiju i Austriju, ali u posljednje vrijeme, u ograničenom
broju, i u Češku, Norvešku i Švedsku.
Što se tiče zdravstvenog sektora, Njemačka je vodeća
destinacija za zdravstvene stručnjake, a migriraju uglavnom mlađe medicinske
sestre, ali postoji i značajan broj ljekara, stomatologa i farmaceuta.
Većina IKT stručnjaka migrira u Njemačku, Austriju,
Hrvatsku, SAD i Srbiju.