Politička stranka Snaga naroda uputila je žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine na odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je odbijena njihova prijava za učešće na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Žalba je upućena putem CIK-a, a javnost je o tome obavijestio Arnel Isak, predsjednik Kantonalnog odbora Snage naroda u Zeničko-dobojskom kantonu.
Iz ove političke stranke tvrde da je CIK prekršio procedure i da prilikom donošenja odluke nije postupio u skladu s Izbornim zakonom BiH, kao ni vlastitim pravilnicima. Posebno ističu da im nije ostavljen zakonom predviđeni rok za otklanjanje eventualnih nepravilnosti u prijavi.
„Smatramo da CIK BiH nije postupio u skladu sa Izbornim zakonom BiH i vlastitim Pravilnikom, jer nam nije omogućio zakonom predviđeni rok za otklanjanje eventualnih nepravilnosti. Vjerujemo da će Sud BiH donijeti zakonitu i pravičnu odluku, te zaštititi pravo naših članova, simpatizera i građana koji su svojim potpisima podržali kandidaturu Snage naroda“, poručio je Isak.
Dodao je da „pravna borba tek počinje“ i da Snaga naroda neće odustati od, kako navodi, istine i pravde.
Centralna izborna komisija BiH prethodno je odbila prijavu Snage naroda za učešće na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, navodeći da nisu ispunjeni zakonski kriteriji i da su u prijavi uočene nepravilnosti. Prema informacijama koje su dospjele u javnost, problem se odnosi na veliki broj spornih, odnosno potencijalno falsifikovanih potpisa podrške.
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak optužio je CIK BiH da je postupao nezakonito i politički motivisano, najavljujući tužbe protiv pojedinih članova Komisije. Prema njegovim tvrdnjama, CIK nije imao ovlaštenje da sam utvrđuje da li su potpisi lažni, niti je političkom subjektu dao zakonski rok za otklanjanje nedostataka.
„CIK niti je ovlašten, niti može utvrditi da li je nešto lažno ili nije. Da bi nekoga optužili da je nešto lažno, mora se uraditi sudsko vještačenje i sudski vještak mora reći da li je neki potpis lažan ili ne“, rekao je Isak.
On tvrdi da je CIK postupao „po instrukcijama određenih politika“ i da je time nanesena šteta njegovoj političkoj opciji.
„Ovim izjavama koje su dali u trenutku kada se političke opcije prijavljuju za izbore, nanijeli su štetu našoj političkoj opciji i zbog toga planiramo tužbe protiv određenih članova CIK-a“, naveo je Isak.
Prema njegovom tumačenju, Izborni zakon BiH propisuje da političkim subjektima mora biti dat rok od 48 sati za otklanjanje eventualnih nedostataka u prijavi.
„Ako je Izborni zakon definisao da se političkoj opciji mora dati 48 sati, oni su to morali uraditi. Ko njima daje pravo da donose paušalne odluke?“, rekao je Isak.
S druge strane, predstavnici organizacija koje prate izborni proces upozoravaju da se, ukoliko su navodi o velikom broju spornih potpisa tačni, ne može govoriti samo o tehničkoj grešci.
Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom“ rekao je da su određene političke stranke imale problem sa prikupljanjem dovoljnog broja potpisa za pojedine nivoe vlasti, te da se, prema informacijama iz CIK-a, radi o značajnom procentu potencijalno falsifikovanih potpisa.
„Pošto se radi o velikim procentima, od 20 do 25 posto, možemo reći da to više nije tehnička nepravilnost, već potencijalno krivično djelo koje ugrožava integritet izbornog procesa. Zato je zaista potrebno da Tužilaštvo ovdje blagovremeno reaguje“, smatra Kamenjaković.
On upozorava i na nelogičnost u postojećem zakonskom okviru, prema kojem politički subjekt može izgubiti mogućnost ovjere za viši nivo vlasti, ali i dalje ostati u izbornoj utrci na nižim nivoima.
„Bez obzira na to što je, prema svemu sudeći, počinjeno krivično djelo, postavlja se pitanje ima li smisla da takvi politički subjekti uopšte imaju mogućnost učešća na drugim nivoima vlasti“, dodao je Kamenjaković.
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić ocijenila je da je riječ o krajnje ozbiljnoj situaciji, posebno imajući u vidu da se radi o političkom subjektu koji se povezuje s ministrom unutrašnjih poslova.
„Zaista imamo nevjerovatnu, apsurdnu situaciju da stranka kojom upravlja ministar unutrašnjih poslova falsifikuje potpise u prijavi za učešće na izborima. U bilo kojoj drugoj državi ovo ne bi bio samo skandal, već bi se odmah pokrenuli i određeni procesi“, rekla je Korajlić.
Ona podsjeća da je i ranije bilo manipulacija potpisima podrške, jer pojedine stranke nisu bile u stanju prikupiti dovoljan broj potpisa, te upozorava da je cijeli sistem prikupljanja potpisa dodatno doveden u pitanje.
„Postavlja se pitanje da li iza tih potpisa stoje stvarne osobe, da li se zloupotrebljavaju podaci građana i slično“, istakla je Korajlić.
Korajlić je ukazala i na problem preuranjene kampanje političkih subjekata koji još nisu zvanično ovjereni za izbore. Kao primjere navela je nove političke subjekte povezane s Draškom Stanivukovićem i Vladom Đajićem, tvrdeći da koriste praznine u Izbornom zakonu.
„Iako je zabranjeno oglašavanje u periodu od raspisivanja izbora, u Izbornom zakonu se dalje navodi da se mogu sankcionisati samo ovjereni politički subjekti. Tako dolazimo do apsurdne situacije da zabrana od dana raspisivanja izbora ne znači ništa“, rekla je Korajlić.
Transparency International je, prema njenim riječima, prijavio dva takva slučaja, ali je od CIK-a dobio odgovor da ne mogu voditi postupak jer ti subjekti još nisu ovjereni.
Ramo Isak, međutim, odbacuje tvrdnje o spornim potpisima i navodi da su aktivisti Snage naroda obilazili građane širom Federacije BiH, te da su građani potpisivali obrasce na terenu.
„Naši aktivisti su dobili listiće s kojima su obilazili građane i građani su ih potpisivali. Ono što CIK iznosi je stvarno nemoguće. To se ne može desiti jer su listići raspoređeni na teritoriji cijele Federacije, tako da nije mogla jedna osoba uraditi ono što oni tvrde“, kaže Isak.
On tvrdi da CIK prema njegovoj stranci primjenjuje „različite aršine“ i da je cijeli slučaj politički motivisan zbog rasta podrške Snazi naroda.
„Ovo je samo jedan pokušaj udara na Snagu naroda i na Ramu Isaka, ali me neće zaustaviti. Mi idemo dalje“, poručio je Isak.
Istovremeno je naglasio da ne poziva na proteste, jer očekuje da će Apelaciono odjeljenje Suda BiH donijeti odluku u skladu sa zakonom.
Slučaj Snage naroda sada se seli iz političkog u pravosudni prostor. Dok iz ove stranke tvrde da im je uskraćeno pravo na otklanjanje nedostataka i da je riječ o politički motivisanoj odluci, organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da veliki broj spornih potpisa može predstavljati ozbiljan udar na integritet izbora.
Naredni potezi Suda BiH, ali i eventualno postupanje tužilaštava, pokazaće da li je riječ o proceduralnom sporu, kako tvrdi Snaga naroda, ili o slučaju koji otvara pitanje krivične odgovornosti i zloupotrebe podataka građana u izbornom procesu.