Kada se govori o uređenih i idealnim državama za život, Švajcarska se nalazi na visokoj poziciji. Nestvarna priroda, niska stopa kriminala, bezbjednost na svakom koraku, sve su to stavke koje građani biraju, bilo da putuju, bilo za život.
Prva asocijacija na Švajcarsku, osim dobrih ekonomskih veza, jesu planine, nestvarni vrhovi koji su turistička atrakcija ljudima iz cijelog sveta. Kako ih na godišnjem nivou posećuje veliki broj ljudi iz svih dijelova svijeta, Švajcarci su riješili da prebace teretni saobraćaj na željeznicu, sa ciljem da sačuvaju prirodu od zagađenja, pa su izgradili više od 2.000 kilometara tunela.
Poznate su linije kojima vozovi prolaze kroz Alpe dok putnici kroz prozore posmatraju nestvarne vrhove. Ali, to je situacija kada voz prolazi kroz Alpe. Međutim, nova pruga nalazi se ispod zemlje i predstavlja jednu od najvećih infrastrukturnih i ekoloških projekata u Evropi.
Ispod Alpa krije se mreža više od 1.400 tunela vredna 21,5 milijardi evra. Njihova dužina premašuje 2.000 kilometara, a nalaze se, osim željezničkih i drumski tuneli, ali i podzemni prolazi namijenjeni vodovodnoj i energetskoj infrastrukturi.
Smanjuje se broj kamiona koji prolaze kroz alpske doline
Interesantno, ali Švajcarcima nijednog trenutka dužina putovanja nije bila glavna ideja, naprotiv. Iako nova željeznica skraćuje vrijeme provedeno u vozu, izgrađena je kako bi se što veći dio teretnog saobraćaja prebacila sa autoputeva na željeznicu. Time se smanjuje broj kamiona koji svakodnevno prolaze kroz osjetljive alpske doline, čime se čuva priroda i poboljšava kvalitet vazduha.
Dizel motori dodatno su zagađivali vazduh u uskim dolinama, povećavali buku i rizik od saobraćajnih nesreća na planinskim putevima, pa je načinjen plan kojim je linija transporta potpuno izmijenjena.
Naknada za teška vozila
Takođe, još jedan od načina koji bi pomogao zaštiti životne sredine i planinskih predjela bilo je i uvođenje naknada za teška teretna vozila koja zavisi od pređene kilometraže, pa su mnoge kompanije odlučile da robu prevoze željeznicom.
Tamošnje vlasti ne smatraju da su načinile promjenu koju su željele, već se traga za novim izmjenama i dodatnim rješenjem.
Zaštita od klimatskih uslova
Tuneli i zaštitne galerije koje se tom prilikom grade, štite željezničke pruge i puteve od lavina, odrona i klizišta, što predstavlja još jedan vid u borbi i zaštiti životne sredine. Kako ekstremne padavine postaju sve učestalije, ovo je jedno od rješenja koje omogućava da ključne saobraćajne veze ostanu funkcionalne čak i kada su površinski putevi blokirani.
Tuneli ispod Alpa
Sistem tunela izgrađenih u Alpima čini projekat Nova željeznička veza kroz Alpe, poznat i kao NRLA. U osnovi su tri velika tunela – Lötschberg, Gotard i Ceneri.
Najpoznatiji je Gotardski bazni tunel, koji je dužinom od 57 kilometara danas najduži željeznički tunel na svijetu, a putničkim vozovima potrebno je oko 20 minuta da ga pređu.