Dušica Lipovac, profesorica srpskog jezika i književnosti i dugogodišnja aktivistkinja u pokretu osoba sa invaliditetom reagovala je na video Tatjane Berić u kojem je rekla da Narodna i univerzitetka biblioteka RS u Banjaluci nema rampu za korisnike kolica.
Povodom objavljenog teksta "Banjalučanka ukazala na problem: Tužno je što imam želju za čitanjem, ali ne i mogućnost da dođem do knjiga" kaže da je potrebno dobro se informisati o problčemu prije nego što se neki video snimi.
"Ovo nije nikakva kritika, ne želim da to tako bude shvaćeno. U nekoliko navrata sam gospođici, koja je dala izjavu, rekla da se inicijativa za ugradnju lifta pokrenula, ali ona je to izignorisala kao što je brisala komentare aktivistkinja iz pokreta osoba sa invaliditetom kao i moje samo zato što smo pobile neke netačno plasirane informacije", kaže Dušica Lipovac.
Dodaje da je istina jeste da Narodna i univerzitetka biblioteka RS nema ugrađen lift i taj problem treba što prije da se riješi.
"Inicijativa za ugradnju lifta je pokrenuta od strane mojih kolega i mene, a o čemu sam obavjestila Tatjanu Berić prije par mjeseci koja je snimila video ispred biblioteke. Video je snimljen samo na ulazu, ali trebalo se ući i u unutrašnjost Biblioteke. Rampa na ulazu ne rješava problem u potpunosti. Zašto? Zato što kada se uđe u NUB Republike Srpske do Informativno-pozajmnog odjeljenja ima 10-ak stepenica, a odlazak na 1.sprat, vodi oko 30-ak stepenica, gdje se nalazi Univerzitetska čitaonica, Referalno odjeljenje, sala za promocije, Soba sjećanja na Petra Кočića itd. 2000 КM, kako je navedeno u videu, ne rješava problem u potpunosti", kaže Dušica Lipovac.
Dodaje da je potrebno oko 70.000 KM za ugradnju vanjskog panoramskog lifta.
"Sada ja otvoreno kažem, kao što se mogu izdvajati sredstva za mnogo toga, može se izdvojiti i za ugradnju lifta koji je neophodan u NUB Republike Srpske kako bi OSI mogle nesmetano dolaziti jer su u Biblioteku svi dobrodošli", ističe Lipovac Dušica.
Dodaje da Gradska uprava Banjaluka u ulazu od Gospodske ulice ima ugrađen pokretnu platformu za korisnike elektromotornih kolica, pa je koriste i osobe koje se teže kreću.
"Platforma je dobro stabilna i sigurna. U unutrašnjosti zgrade postoji lift koji vodi do sprata. Postoji šalter namijenjen osobama s invaliditetom kako ne bi čekale u redu. Iz ličnog iskustva mogu da kažem da savjesni građani me nikada nisu puštali da čekam već su mi davali prednost, kao i samo obezbjeđenje nekog objekta. Pored toga, znam da pričam pa kada mi se žuri zamolim da mi daju prednost", ističe Dušica.
Ona ističe da Kulturni centar banski dvor ima pokretnu platformu za dio gdje se nalazi sala i vijećnica.
"Istina je da se mora najaviti prije kako bi se pokretna platforma uključila. Ali na okruglom stolu 'Stanje i perspektive u ustanovama kulture u svjetlu poštovanja različitosti', koji je organizovala NUB RS u saradnji Muzejom savremene umjetnosti RS na moju inicijativu, na kojem je predstavnica Odjeljenja za kulturu Gradske uprave Banjaluka istakla je da će se raditi pristupačnost u Banskom dvoru u vidu pokretne platforme na ulazu, pristupa bini i pristupačnom toaletu za OSI", ističe Lipovac Dušica.
Na kraju kaže da su inicijativu za pristupačnost u Banskom dvoru pokrenuli aktivisti iz pokreta osoba s invaliditetom, koji ni u jednom momentu nisu odustali od inicijative i mnogo više rade i uočavaju probleme/propuste za razliku od onih koji samo napadaju bez da nešto konkretno i korisno urade.