Foto Baza
U 2021. godini, termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu su ponovo prekršile legislativu o zagađenju vazduha četvrtu godinu zaredom, emitujući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, navodi se u izvještaju koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa Centrom za životnu sredinu i Centrom za ekologiju i energiju.
Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. januara 2018. trebalo je da donese smanjenje smrtonosnog zagađenja vazduha.
Ali novi izveštaj – Uskladiti ili zatvoriti – pokazuje da su u 2021. godini emisije prašine iz postrojenja na ugalj uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumpor-dioksida blago smanjene.
“TE Ugljevik je 2021. ponovo emitovala najviše sumpor-dioksida u regionu – 86 774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje po cijeni od 85 miliona eura. Kostolac A2 u Srbiji je 2021. bio najveći zagađivač u smislu prekoračenja pojedinačne granice zagađenja, emitujući 13 puta više sumpor dioksida od dozvoljenog. Na drugom mjestu je blok 6 u TE Tuzla, koji je emitovalo 11,6 puta više nego dozvoljeno, dok su TE Ugljevik i Kakanj 7 emitovali oko 10 puta više nego što je dozvoljeno”, stoji u Izvještaju.
Dodaju da je najveći zagađivač prašinom u 2021. godini bila TE Gacko, čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona u 2021. godini – više od 16 puta više nego što je dozvoljeno nacionalnim NERP-om.
“Razlozi za ovo ogromno povećanje nisu jasni. 2021. je završila energetskom krizom u cijeloj regiji sa snabdijevanjem ugljem i prekidima u postrojenjima za ugalj, zajedno sa lošim hidrološkim uslovima i visokim uvoznim cijenama električne energije. Ovo je skrenulo pažnju sa rješavanja problema zagađenja i početkom 2022. godine dalo je povod da Federacija Bosne i Hercegovine odobri nezakonito produženje radno vijeka blokova Tuzla 4 i Kakanj 5”, ističe se.
Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch kaže da je u 2021. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju.
“Evropska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi”, ističe Pippa.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu kažu da su višegodišnja višestruka prekoračenja graničnih vrijednosti više nego dovoljan pokazatelj nestručnog i nesavjesnog rada termoelektrana na ugalj.
“Njih Ugovori, savjesno poslovanje i zdravlje ljudi uopšte ne interesuju i neće ih interesovati sve dok se institucije ne osmjele i ne preduzmu konkretne korake, poput eventualnog utvrđivanja krivične odgovornosti nadležnih”, kaže Dragan.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH rekao je da je krajnje vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.
“Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi”, ističe Žiško.
U Izvještaju se ističe da je alarmantno da su se emisije lebdećih čestica povećale umjesto da se smanje i 2021. godine su bile gotovo 1,8 puta više od dozvoljenih prema NERP-ovima država, u poređenju sa 1,6 puta 2020. godine.
“Kosovo, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su prekoračile svoje najviše vrijednosti za lebdeće čestica, a termolektrana Gacko u BiH je bila daleko najgora u kršenju – ispuštajući ništa manje nego 16 puta od dozvoljenog”, ističe se.
Zagađenje vazduha iz termoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana je i dalje ogromno i smrtonosno.
Kako je to pokazalo prošlogodišnje izdanje izvještaja Uskladiti ili zatvoriti, od ukupnog broja smrtnih slučajeva koji je iznosio 19.000 a koje su prouzrokovale termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu u periodu od 2018. godine do 2020. godine, broj smrtnih slučajeva zbog prekoračenja maksimalnih vrijednosti utvrđenih NERP-om je bio gotovo 12.000.
Na kraju, u Izvještaju se ističe da se već preuzete obaveze se moraju poštovati.
“Postrojenja koja rade u ‘opt-out’ režimu moraju ograničiti svoj rad na 20.000 sati i odmah biti zatvorena, a Sjeverna Makedonija se mora pridržavati svog datuma za postupno ukidanje uglja iz 2027. godine i udvostručiti napore kako bi za to bila spremna. Odlaganje samo znači više nepotrebnih smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka, jer instaliranje dodatne opreme za kontrolu zagađenja ne bi bilo ekonomično. Čak je i 2027. godina kasni datum za one koji već trpe zbog toga što žive u blizini postojećih postrojenja”, zaključuje se.