Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegova SDA
na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat je
sve zaoštrenije političke i sigurnosne situacije u BiH i želje
bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na
međudržavnu polemiku s Hrvatskom. Tako se u Sarajevu počeo dovoditi u
pitanje početak gradnje Pelješkog mosta prije nego što se riješi za
Zagreb nepostojeći granični spor. Opasnost od islamskog radikalizma koji
je u BiH, kako kažu i hrvatski i međunarodni analitičari, u porastu
tako bi trebala ostati u drugom planu. S druge strane, hrvatski
politički vrh pozorno prati sigurnosnu situaciju u BiH. Mnogi hrvatski
političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koje i sami
upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma.
Nisu nerealne
procjene da je Izetbegović namjerno želio skrenuti fokus sa
zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve agresivnijih pojava islamskog
radikalizma. Prije nekoliko mjeseci žestoko je reagirao kada je
predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend islamizacije
BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika Donalda Trumpa
i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa koje bi,
u konačnici, trebale smiriti stanje i omogućiti da se Bosna i
Hercegovina odupre radikalizaciji.
Globus raspolaže informacijama
da su Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s
neprijateljskom retorikom prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto
umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića o Pelješkom mostu.
Istovremeno hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim
informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika BiH.
Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za
koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.
Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj
radikaliziranih skupina na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i
Bihaća. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji
zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj
sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci
o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po
šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju
gledati TV ili slušati glazbu i moraju se pridržavati strogih vjerskih
pravila.
Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju praćenju
aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su
najveći problem oni koji se samoradikaliziraju putem interneta. Do
informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima,
a razvili su i sofisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo
teško prate i sami pripadnici sigurnosnih službi. Problem su i
povratnici iz Iraka i Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na
šest mjeseci ili godinu dana ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u
zatvoru dodatno se radikaliziraju, pa nakon izlaska predstavljaju još
veću opasnost.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa!