Crna Gora želi da do kraja 2026. zatvori pregovore i postane članica Evropske unije 2028. godine, ali joj na tom putu probleme stvaraju otvorena pitanja sa Hrvatskom. Zagreb traži rješavanje više bilateralnih sporova, dok se u Sarajevu sve glasnije postavlja pitanje – može li se sličan scenario jednog dana dogoditi i BiH?
Ambiciozni plan Crne Gore da završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom i postane 28. članica 2028. godine mogao bi biti usporen zbog neriješenih pitanja sa Hrvatskom, pišu Nezavisne
Zagreb je posljednjih mjeseci jasno stavio do znanja da očekuje napredak u rješavanju više bilateralnih pitanja prije nego što podrži zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova u julu je navelo da je rješavanje otvorenih pitanja važno za završnu fazu crnogorskih pregovora.
Crna Gora je do jula 2026. privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, ali su pojedina poglavlja ostala pod pritiskom bilateralnih nesuglasica sa Zagrebom.
Zagreb traži rješavanje više otvorenih pitanja
Među zahtjevima Hrvatske su pitanja obeštećenja bivših logoraša, pronalaska 14 osoba koje se još vode kao nestale, procesuiranja ratnih zločina, imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori, statusa školskog broda „Jadran“ i pitanja pomorske granice.
Zagreb takođe traži očuvanje spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj i preimenovanje bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića.
Hrvatska istovremeno naglašava da podržava evropski put Crne Gore, ali insistira da se otvorena bilateralna pitanja riješe prije završetka pregovora. Premijer Andrej Plenković je ranije izrazio uvjerenje da bi Crna Gora, uz političku volju, mogla završiti pregovore do kraja 2026. i postati članica EU 2028. godine.
Može li BiH doći u sličnu situaciju?
Pitanje je posebno zanimljivo za Bosnu i Hercegovinu, koja tek treba napraviti ozbiljniji iskorak u pregovorima sa Evropskom unijom.
Hrvatska je do sada javno podržavala evropski put BiH, ali Zagreb istovremeno ima niz interesa i stavova koji se odnose na položaj Hrvata u BiH, izborni sistem i funkcionisanje Federacije BiH.
Jedno od najosjetljivijih pitanja jeste Izborni zakon BiH, odnosno način izbora članova Predsjedništva BiH i pitanje političke zastupljenosti Hrvata.
Ukoliko bi BiH u budućnosti napredovala dovoljno brzo da bilateralna pitanja počnu direktno uticati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, odnos sa Hrvatskom mogao bi postati jedan od važnih faktora u tom procesu.
To, međutim, ne znači da će Hrvatska nužno blokirati BiH. Dosadašnja praksa pokazuje i drugu stranu odnosa – Zagreb je u više navrata podržavao evropske integracije BiH i pomagao u rješavanju pojedinih praktičnih pitanja.
Od granice do Trgovske gore – problemi već postoje
BiH i Hrvatska već imaju niz neriješenih pitanja.
Među njima su granica, imovinsko-pravni odnosi, položaj infrastrukture koja povezuje dvije države, ali i pitanje odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, u blizini granice sa BiH.
U političkom smislu posebno osjetljiva ostaju pitanja vezana za unutrašnje uređenje BiH i položaj hrvatskog naroda.
Zbog toga bi evropski put BiH mogao u jednom trenutku postati mnogo više od priče o domaćim reformama. Kada zemlja uđe u završnu fazu pregovora, saglasnost svih država članica postaje ključna za završavanje procesa.
„Sve je do političke volje“
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da se većina otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH može riješiti ako postoji politička volja.
„Problem Hrvata se politički može riješiti, za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar, da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, znači sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa“, rekao je Šolaja.
On podsjeća da je Hrvatska u prethodnom periodu pomagala BiH u više pitanja povezanih sa evropskim putem, uključujući infrastrukturu, položaj profesionalnih vozača i usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.
Zbog toga se odnos Zagreba prema BiH ne može svesti samo na potencijalne blokade. Hrvatska istovremeno ima interes da BiH napreduje prema EU, ali i sopstvene političke i ekonomske prioritete koje želi zaštititi.
Crna Gora pokazuje koliko bilateralni sporovi mogu postati važni
Slučaj Crne Gore trenutno pokazuje koliko bilateralna pitanja mogu dobiti na značaju kada se kandidat približi završnici evropskih pregovora.
Evropski parlament je još ranije upozoravao da neriješeni bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu korišteni za blokiranje pristupnog procesa, uz istovremeni poziv stranama da probleme rješavaju kroz konstruktivan dijalog.
U slučaju Crne Gore, Evropska komisija se uključila u posredovanje između Podgorice i Zagreba, dok crnogorski cilj članstva 2028. ostaje zvanična ambicija vlasti u Podgorici.
Za BiH je zato pouka jasna: evropski put nije samo pitanje usvajanja zakona i provođenja reformi u Sarajevu. Kada pregovori jednom ozbiljno počnu, bilateralni odnosi sa državama članicama EU mogu postati jedan od važnih elemenata ukupnog procesa.
A među tim državama Hrvatska za BiH ima posebno mjesto – zbog granice, trgovine, političkih veza, položaja Hrvata u BiH i brojnih neriješenih pitanja koja dvije zemlje nose iz prethodnih decenija.