Vladajuće stranke u Hrvatskoj Domovinski pokret i HDZ su postigli dogovor o zajedničkom dokumentu pod nazivom “Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, koja je formalno podnesena za razmatranje u Saboru.
Ova rezolucija je nešto drugačija od ranijeg prijedloga desničarske stranke DP, koja je ipak “ublažena” nakon pregovora s HDZ-om.
Na samom početku se navodi da Hrvati u BiH nemaju ista prava kao drugi konstitutivni narodi.
“Hrvatski sabor ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju Ustavom zajamčenu konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti jednakopravnim s ostala dva konstitutivna naroda, što to pitanje čini predmetom legitimnoga interesa Republike Hrvatske”, piše na početku rezolucije.
Dok se u prvom prijedlogu suštinski tražila zasebna federalna jedinica, odnosno “treći entitet”, u novom dokumentu se navodi da bi to bila izborna jedinica i to isključivo za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
“Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. Hrvatski sabor pritom podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, navodi se u jednoj od tačaka ove rezolucije.
Dok se u ranijoj verziji rezolucije koju je predložio DP otvoreno zagovara blokiranje integracije BiH u Evropsku uniju ako se “ne riješi hrvatsko pitanje”, nova verzija je to značajno ublažila.
“Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini”, istaknuto je.
U rezoluciji je, također, ostala i odredba o nastavku suradnje između zvaničnih tijela Hrvatske i Hrvatskog narodnog sabora, nevladine organizacije koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH.
“Hrvatski sabor poziva sve državne institucije Republike Hrvatske na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine i podrške njegovu radu”, piše u ovoj rezoluciji.
U ostatku teksta se navodi potreba “nastavka podrške BiH na europskom putu”, kao i da se izborni proces u našoj zemlji intenzivno prati.
“Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima”, piše u ovoj tački.
Zanimljivo je da se u dokumentima koje je objavljivao DP ranije navodila da je Hrvatska garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok se u obrazloženju ove rezolucije navodi situacija koja je bliža stvarnom stanju.
“Republika Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja prema članku 10. Ustava Republike Hrvatske vodi osobitu skrb o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, ima legitimno pravo i odgovornost voditi brigu o političkom položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, navodi se.
U objašnjenju se još ističe i da se ovim prijedlogom ne stavlja u pitanje teritorijalno ustrojstvo BiH.
“Rezolucija ne zadire u unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine niti predlaže rješenja protivna njezinu suverenitetu i teritorijalnom integritetu, već predstavlja politički akt Hrvatskog sabora kojim se potvrđuje trajna potpora legitimnom političkom predstavljanju, načelima federalizma i nediskriminacije, nastavku reformskih procesa i daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, piše u rezoluciji.