Četiri mjeseca nakon što je 2.983 građana podržalo inicijativu Udruženja „DON“ iz Prijedora za izmjene Pravilnika o pomoći i njezi u kući, održan je sastanak s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS. Tema: gerontodomaćice — profesionalne njegovateljice koje bi svakodnevno pomagale starijima i nemoćnima u njihovim domovima.
Cilj inicijative je jednostavan, ali važan: postojeći pravilnik prilagoditi tako da omogući zapošljavanje i profesionalno angažovanje gerontodomaćica, umjesto dosadašnjih privremenih ili lokalnih rješenja. Ministarstvo još nije preciziralo vremenski okvir za donošenje izmjena, ali sastanak označava prvi korak ka formalnom razmatranju prijedloga.
Prema FONDU PIO RS, više od 242.600 osoba ima više od 65 godina, od kojih 34.719 prima invalidsku penziju, a 19.114 penzionera živi sa najnižim primanjima. Stručnjaci procjenjuju da oko 30.000 starijih hitno treba kućnu pomoć i njegu — za obrok, terapiju, ličnu higijenu, drva za ogrev ili jednostavno razgovor.
Prijedor – projekat daje rezultate
U Prijedoru je pravo na pomoć i njegu u kući uvedeno u septembru prošle godine. Udruženje „DON“ u saradnji s Centrom za socijalni rad šalje gerontodomaćice kod korisnika, gdje pomažu u nabavci i dostavi namirnica, pripremi obroka, održavanju doma i odlascima kod ljekara.
„Na početku su stariji bili oprezni, ali uz razgovore i podršku stručnih radnika sve više njih prepoznaje koliko im to znači“, kažu za BUKU iz Centra za socijalni rad Prijedor, a predsjednica Udruženja DON, Murisa Marić, dodaje: „Ovo je ljudski kontakt, toplina i osjećaj da nisu zaboravljeni. Trenutno imamo jednu ženu koja brine o osam korisnika. Ljudi imaju s kim da razgovaraju, domovi su očišćeni i uređeni, a mnogima smo obezbijedili tople obroke.“
Najveći problem ostaje stari pravilnik, koji ne dopušta svima da ostvare pravo na pomoć. Limiti u visini penzije često prisiljavaju penzionere da biraju između osnovnih životnih potreba i neophodne njege. Trenutno nekoliko lokalnih zajednica pruža ovu uslugu samo kroz projekte Crvenog krsta ili donatorske programe, što su privremena rješenja.
Socijalna inkluzija i model Hrvatske
Osim pomoći starijima, usluga zapošljava žene iz socijalno osjetljivih kategorija, jačajući socijalnu integraciju. Marić podsjeća na hrvatski model „Zaželi“, gdje država finansira angažovanje žena koje pomažu starijima, istovremeno omogućavajući posao hiljadama žena: „Isti model možemo primijeniti i ovdje, kroz lokalne centre za socijalni rad i civilni sektor. Ovo nije trošak, ovo je civilizacijska obaveza. Oni koji su gradili državu zaslužuju dostojanstvenu starost.“