Istraživanje kompanije Moorepay, koje prenosi Euronews, pokazuje da u čak 20 od 39 analiziranih zemalja penzije ne mogu da pokriju ni osnovne izdatke. Važno je naglasiti da u ove procjene nisu uključene kirije, što znači da je stvarna finansijska situacija penzionera vjerovatno još nepovoljnija.
Foto: AI
Velike razlike među državama
Analiza iz oktobra 2025. otkriva ogromne razlike širom kontinenta. Odnos penzija i troškova života kreće se od svega 22% u Gruzija do čak 225% u Luksemburg.
Na primjer, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi gotovo 29.000 eura godišnje, dok su troškovi života oko 12.800 eura, što penzionerima ostavlja značajan višak. Slična situacija je i u Italija, Finska, Španija i Danska, gdje penzije višestruko premašuju osnovne troškove.
Zemlje gdje penzije pokrivaju troškove
U grupi država gdje penzije značajno nadmašuju troškove života nalaze se i Norveška, Njemačka, Austrija i Francuska. Tu su i Nizozemska, Švedska i Belgija.
Postoji i manja grupa zemalja gdje penzije pokrivaju osnovne potrebe, ali bez većeg viška. Među njima su Švicarska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Češka i Grčka.
BiH među zemljama gdje penzije ne pokrivaju troškove
Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja gdje penzije nisu dovoljne za osnovne životne troškove. Prema podacima, penzije pokrivaju oko 53% prosječnih izdataka, što znači da veliki broj penzionera mora da se oslanja na dodatne izvore prihoda ili pomoć porodice.
Slična situacija je i u Hrvatska, Mađarska i Litvanija, dok nešto bolji odnos imaju Slovenija i Slovačka.
Ipak, najteža situacija je u zemljama poput Albanija, Ukrajina i Moldavija, gdje penzije pokrivaju tek mali dio troškova života.
Jasna podjela između zapada i istoka Evrope
Podaci ukazuju na izraženu geografsku razliku. U zapadnoj i sjevernoj Evropi penzije uglavnom pokrivaju ili premašuju osnovne troškove, dok su u istočnoj Evropi i na Balkanu znatno niže i često nedovoljne.
Stručnjaci ističu da su razlike posljedica ekonomskog razvoja, ali i samog uređenja penzionih sistema. U siromašnijim zemljama češće se očekuje da porodica finansijski pomaže starijim članovima, čime se nadoknađuje nedostatak prihoda iz penzija.
Kako penzioni sistem utiče na standard
Prema podacima OECD, oko 66% prihoda osoba starijih od 65 godina u Evropi dolazi iz državnih davanja. Ipak, u nekim državama značajnu ulogu imaju i privatne ili profesionalne penzije.
Zaključak je jasan: visina penzija ne zavisi samo od ekonomije, već i od načina na koji je penzioni sistem organizovan. Upravo to objašnjava zašto penzioneri u nekim zemljama mogu živjeti relativno bezbrižno, dok u drugim, poput Bosne i Hercegovine, jedva pokrivaju osnovne troškove života.
Penzioneri u Bosna i Hercegovina spadaju među najugroženije u Evropi kada je riječ o odnosu prihoda i troškova života. Sa penzijama koje pokrivaju tek nešto više od polovine osnovnih izdataka, mnogi su primorani da pažljivo raspoređuju novac i odriču se dijela osnovnih potreba.
Veliki broj starijih osoba oslanja se na pomoć porodice ili dodatne izvore prihoda, poput povremenog rada ili podrške iz inostranstva. Poseban problem predstavlja rast cijena hrane, lijekova i komunalija, koji dodatno opterećuje kućne budžete penzionera.
Zbog toga se sve češće ukazuje na potrebu reforme penzionog sistema i jače socijalne zaštite, kako bi se starijim građanima omogućio dostojanstveniji život.