Građani Bosne i Hercegovine već ulaze u period kada se tradicionalno nabavlja ogrjev, ali ove godine pripreme za zimu prate visoke i veoma neujednačene cijene energenata. Najveći udar trenutno je na tržištu peleta: dok proizvođači govore o cijenama od oko 550 do 650 KM po toni, službene prijave trgovaca u Federaciji BiH pokazuju da tona peleta A1 klase ide i do 895 KM.
Istovremeno, prirodni gas u Federaciji BiH od jula ima višu veleprodajnu cijenu, električna energija se obračunava po novim tarifnim modelima, a ogrjevno drvo se u aktuelnim ponudama i oglasima kreće oko 120–130 KM, uz dodatne troškove pripreme i dostave.
Sve to znači da domaćinstva ove godine imaju mnogo manje prostora za čekanje posljednjih sedmica pred sezonu grijanja.
Pelet – od 550 do gotovo 900 KM
Najveća razlika između onoga što govore proizvođači i onoga što se može vidjeti u prodaji upravo je kod peleta.
Predsjednik Asocijacije certifikovanih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović, kako je objavio Klix, kaže da se kod proizvođača tona trenutno kreće od 580 do 650 KM u Federaciji BiH, odnosno između 550 i 600 KM u Republici Srpskoj.
Međutim, službeni pregled cijena Federalnog ministarstva trgovine pokazuje da su pojedine maloprodajne cijene znatno više. U prijavama trgovaca od početka avgusta tona peleta A1 klase evidentirana je i po 895 KM, dok je A2 klasa kod istog trgovca prijavljena na 840 KM. U istom registru mogu se naći i znatno niže cijene, poput 619 i 620 KM po toni, što potvrđuje koliko je tržište trenutno neujednačeno.
Drugim riječima, građanin danas može naići na cijenu koja je nekoliko stotina maraka viša od cijene koju proizvođači navode kao svoju.
To nije samo pitanje marže trgovaca. U pozadini je ozbiljan problem sa sirovinom.
Ivanović je za Klix naveo da proizvođači imaju problem sa nedostatkom drvne sirovine, dok su istovremeno porasli troškovi proizvodnje. Ako nema dovoljno sirovine, proizvodnja se ne može povećavati u skladu sa potražnjom, pa zakon ponude i potražnje dodatno pritiska cijenu.
Još jedan problem je što dio proizvođača nema velike zalihe. Prema riječima predstavnika sektora, ono što se proizvede često vrlo brzo odlazi kupcima.
Ko je kupio na proljeće – sada je u boljoj poziciji
Ove godine dio građana reagovao je ranije.
Ivanović je naveo da se oko 70 posto potrošača odazvalo aprilskom pozivu proizvođača da pelet nabavi na vrijeme. Tada se tona prodavala za približno 500 do 550 KM.
Razlika između tadašnje i današnje cijene može biti ogromna.
Ako je domaćinstvo u aprilu kupilo četiri tone po 525 KM, račun je iznosio oko 2.100 KM. Ako bi iste četiri tone danas kupovalo po 760 KM, izdvojilo bi 3.040 KM. Kod cijene od 895 KM, račun bi narastao na 3.580 KM.
Naravno, ne plaća svaki kupac današnju najvišu evidentiranu cijenu. Upravo zbog velikih razlika, građanima se isplati provjeriti više prodavaca i uračunati trošak prevoza.
Federalno ministarstvo trgovine vodi javni pregled prijavljenih cijena peleta upravo zato što je riječ o tržištu na kojem su cijene pod posebnom pažnjom institucija.
Drva: oko 120–130 KM, ali konačna cijena zavisi od dostave
Ogrjevno drvo ostaje važna alternativa peletu, posebno u domaćinstvima koja imaju klasične peći i kotlove.
Aktuelni oglasi pokazuju ponude od oko 120 do 130 KM, dok se u jednom aktuelnom pregledu tržišta navodi da metar iscijepanog ogrjevnog drveta, sa uračunatim troškovima, može izaći oko 134 KM.
Kod drveta je, međutim, posebno važno šta tačno kupac dobija za navedeni iznos. Nije isto kupiti metar neobrađenog drveta i metar već iscijepanog, složenog i dovezenog do kuće.
Na konačnu cijenu utiču:
- vrsta drveta,
- da li je drvo cijepano,
- način mjerenja,
- udaljenost od prodavca,
- prevoz,
- sezona kupovine.
Zbog toga cijena od 120 ili 130 KM ne znači automatski da će domaćinstvo upravo toliko platiti za spreman ogrjev.
Gas od jula skuplji 14,42 posto
Za domaćinstva koja koriste prirodni gas situacija je ove godine dodatno promijenjena.
U Federaciji BiH od 1. jula 2026. primjenjuje se nova veleprodajna cijena prirodnog gasa od 990,19 KM za 1.000 Sm³, bez PDV-a.
Prethodna cijena iznosila je 865,40 KM, što znači da je nova veleprodajna cijena veća za 14,42 posto.
To ne znači da će svakom domaćinstvu račun automatski biti veći upravo 14,42 posto, jer konačan iznos zavisi od strukture maloprodajne cijene i potrošnje. Ali je ulazni trošak gasa nesumnjivo povećan.
Za građane koji se griju gasom to znači da će predstojeća sezona početi sa većom cjenovnom osnovom nego prošla.
Struja: grijanje može biti skupo ako potrošnja ode u više blokove
Električna energija je posebna priča jer konačan trošak grijanja zavisi od toga koliko domaćinstvo troši.
U Republici Srpskoj od 1. februara 2026. postoji novi način obračuna za domaćinstva, a RERS je objavio kalkulator koji računa ukupni račun kroz mrežnu naknadu, energiju, uslugu snabdijevanja i naknadu za obnovljive izvore.
To je važno za domaćinstva koja razmišljaju da se ove zime dodatno griju električnim uređajima.
Kod grijanja strujom nije dovoljno pogledati samo cijenu jednog kilovata. Ako se potrošnja značajno poveća tokom hladnih mjeseci, domaćinstvo ulazi u više potrošačke kategorije, pa se prosječni trošak grijanja mijenja.
U Federaciji BiH, EPBiH takođe primjenjuje blok-tarife za domaćinstva, zbog čega velika potrošnja električne energije može značajno promijeniti račun.
Gorivo dodatno poskupljuje prevoz ogrjeva
I cijene goriva važne su za tržište ogrjeva, iako nisu energent kojim se većina domaćinstava grije.
Razlog je jednostavan – pelet i drva neko mora proizvesti, utovariti i prevesti.
Prema podacima dostupnim 20. avgusta 2026., cijene goriva se značajno razlikuju od grada do grada. U Sarajevu se dizel može naći već od 3,29 KM po litru, benzin 95 od 2,92 KM, a LPG od 1,25 KM.
Na nivou BiH prosjek je viši: dostupni podaci pokazuju oko 3,32 KM za litar dizela, dok se Super 98 kreće oko 3,15 KM.
Na pojedinim lokacijama dizel je već iznad 3,40 KM, a zabilježene su i cijene od 3,55 KM po litru.
Zato gorivo postaje još jedan element koji može povećati krajnju cijenu ogrjeva, posebno za kupce koji drva ili pelet naručuju iz udaljenijih krajeva.
Šta je trenutno najpovoljnije?
Na osnovu same cijene energenta nemoguće je dati univerzalan odgovor.
Pelet je jednostavniji za korištenje i zahtijeva manje ručnog rada, ali njegova trenutna cijena pokazuje ogromne razlike – od oko 550–650 KM kod dijela proizvođača do gotovo 900 KM u pojedinim maloprodajnim prijavama u Federaciji BiH.
Drvo je po jedinici nabavke trenutno jeftinije, ali zahtijeva više prostora, rada i održavanja, a konačan trošak zavisi od kvaliteta drveta i dostave.
Gas nudi komfor i automatizaciju, ali je njegova veleprodajna cijena u Federaciji BiH od jula povećana.
Struja je dostupna gotovo svuda, ali kod direktnog električnog grijanja potrošnja može veoma brzo narasti.
Zato će za prosječno domaćinstvo stvarna računica zavisiti od površine kuće ili stana, izolacije, vrste peći ili kotla, temperature koju održava i dužine grijne sezone.
Najveći rizik ove zime nije samo cijena
Tržište energenata u BiH uoči sezone grijanja 2026/27. trenutno karakterišu dvije stvari: visoke cijene i velika razlika između pojedinih prodavaca.
Kod peleta je posebno vidljivo da cijena više nije jedina briga. Problem je i dostupnost sirovine, a time i količina gotovog proizvoda.
To objašnjava i zašto se na tržištu istovremeno mogu pronaći tona peleta za oko 600 KM i ponude blizu 900 KM.
Ako potražnja dodatno poraste kada temperature počnu padati, prostor za nova poskupljenja postoji. Ukoliko, međutim, proizvodnja uspije povećati količine i tržište se stabilizuje, dio sadašnjeg pritiska mogao bi popustiti.
Za građane koji još nisu nabavili ogrjev poruka je zato jednostavna: ne gledati samo cijenu po toni ili metru, nego provjeriti konačnu cijenu sa prevozom i dostupnost robe.
Jer pred ovogodišnju sezonu grijanja najveća razlika među domaćinstvima možda neće biti u tome koliko im treba ogrjeva, već kada su ga kupili i po kojoj cijeni.