Grad Bijeljina već treću godinu zaredom provodi program kojim mladim bračnim parovima omogućava kupovinu seoskih kuća. Ove godine sedam parova ostvarilo je pravo na sufinansiranje u iznosu od 10.000 do 20.000 KM, dok grad pokriva do 50% ukupne vrijednosti ulaganja. Riječ je o jedinstvenoj mjeri u Bosni i Hercegovini koja istovremeno rješava stambeno pitanje mladih i podstiče život u ruralnim područjima.
U Banjaluci, gradonačelnik Draško Stanivuković već nekoliko godina zagovara dodjelu besplatnih placeva mladim porodicama, a krajem prošle godine najavio je subvenciju izgradnje kuća od oko 20.000 KM, što odgovara 20% ukupnih ulaganja. Međutim, puni učinak zakonskih izmjena trenutno je blokiran. Zakon o stvarnim pravima upućen je Ustavnom sudu Republike Srpske zbog zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Predviđene izmjene omogućavaju pravo građenja bez naknade za mlade bračne parove do 35 godina, samohrane roditelje i porodice s četvoro i više djece prilikom sticanja prve kuće ili stana.
Potencijal života na selu
Iako ne postoji detaljno istraživanje za cijelu BiH, Strategija demografskog razvoja Banjaluke pokazala je da više od petine urbanog stanovništva tog grada želi živjeti na selu. Demograf Aleksandar Čavić ističe da mnogi Banjalučani već posjeduju placeve u suburbanim ili ruralnim područjima, ali im nedostaju uvjeti da izgrade kuću i kvalificiraju se za kredit. Ako bi se omogućilo pravo na nekretninu, broj onih koji bi se odlučili za selo bio bi znatno veći. Čavić dodaje da mladi često ne mogu pribaviti projektne dokumente ili sakupiti novac za administrativne troškove, što ih sprečava da podignu kredit za izgradnju kuće. Prema procjenama, kuća se mogla izgraditi za 50.000 do 60.000 KM, ali dodatni troškovi i „papiri“ ostavljaju mnoge bez mogućnosti realizacije tog plana.
Interes za ruralne nekretnine raste
Iako potražnja za seoskim kućama nije masovna, interes postaje sve vidljiviji, posebno među porodicama i pojedincima koji traže rekreaciju ili dugoročnu investiciju u prirodi. Podaci s tržišta pokazuju da su najatraktivnije prigradske i ruralne zone oko Sarajeva, Banjaluke, Mostara i Trebinja, a upravo su te zone i najskuplje. U okolini Banjaluke, u mjestima poput Čardačana, Dovića i Čelinca, placevi se prodaju od 14.500 do 25.000 KM, dok se kuće u prigradskim naseljima poput Dragočaja mogu pronaći za oko 90.000 KM. Veće i novije kuće u Slatini dostižu cijene do 295.000 KM, uz veću parcelu i bolju infrastrukturu. U okolini Sarajeva dominira ponuda zemljišta i vikendica, pa se u naseljima poput Šavnici (Pazarić) kuća sa zemljištem prodaje za oko 125.000 KM, dok zemljište u Sumbulovcu kod Pala košta približno 45.000 KM. Prigradska naselja Mostara, poput Ilića, Blagaja i Bune, bilježe cijene građevinskih parcela između 100 i 120 KM po kvadratnom metru, što znači da zemljište od 1.000 do 2.000 m² košta između 120.000 i 213.000 KM. Kuće u okolnim naseljima, ovisno o stanju, uglavnom se prodaju između 150.000 i 300.000 KM. Trebinje se posljednjih nekoliko godina izdvaja kao jedno od tržišta s najbržim rastom cijena. Građevinsko zemljište često se nudi po 120 do 150 KM po kvadratnom metru, dok se kuće u i oko grada rijetko mogu pronaći ispod 250.000 KM, a stručnjaci rast cijena povezuju s interesom kupaca iz dijaspore i blizinom Jadranske obale.
Ruralna područja najpristupačnije opcije
Najniže cijene kuća i zemljišta nalaze se u ruralnim područjima udaljenim 20 do 40 kilometara od većih gradova, gdje je infrastruktura slabija, a potražnja manja. Prema podacima agencija i oglasa, najpovoljnije seoske kuće nalaze se prvenstveno u Unsko-sanskom kantonu, na sjeveru Republike Srpske i dijelovima srednje Bosne. U Bosanskoj Krupi mogu se pronaći starije kuće po cijenama od 20.000 do 35.000 eura, najčešće sa okućnicom i pomoćnim objektima, ali uz potrebu za kompletnom adaptacijom. Nešto skuplje je u Cazinu, gdje funkcionalne kuće s manjim imanjima koštaju između 40.000 i 80.000 eura, dok veći posjedi s više objekata prelaze 100.000 eura. U Republici Srpskoj najniže cijene zabilježene su u selima oko Prijedora, Kozarske Dubice i Gradiške, gdje starije kuće mogu koštati od 25.000 do 40.000 eura, a useljivi objekti s većim parcelama između 50.000 i 90.000 eura. U srednjoj Bosni povoljne seoske nekretnine nude u okolini Bugojna, Donjeg Vakufa i Gornjeg Vakufa/Uskoplja, pri čemu osnovne kuće kreću od 30.000 eura, dok bolje održavane rijetko prelaze 80.000 eura.
Agencije koje smo kontaktirali napominju da je potražnja stabilna, ali umjerena, a kupci su uglavnom domaći stanovnici koji traže mir, prostor za rekreaciju ili dugoročnu investiciju. Pregovaranje je gotovo uvijek dio procesa, a stanje objekta u velikoj mjeri određuje konačnu cijenu.