U naselju Petrićevac u Banjaluci Centar za životnu sredinu pokrenuo je projekat alternativnog prikupljanja otpada u koji je uključeno četrdeset domaćinstava.
Milica Končar iz Centra za životnu sredinu rekla je da je u pitanju pilot projekat BLess Waste gdje su htjeli da vidimo kako bi funkcionisalo u Banjaluci, specifično na Petrićevcu da obezbijede ljudima uslove da razdvajaju biološki i reciklažni otpad od komunalnog otpada.
„Za 40 domaćinstava obezbjedili smo kompostere koji ostaju njima u dvorištu i služe za biološki otpad (grane, lišće, kuhinjski otpad i sl.) gdje oni kompostiranjem od biološkog otpada dobiju gnojivo koji onda mogu koristiti za baštu ili cvijeće. Pored toga obezbjedili smo im i kante za reciklažu za odvajanje papira, kartona i plastike. Na taj način željeli smo da smanjimo količinu otpada koji završava na deponiji, a može da se iskoristi u druge svrhe“, ističe Milica.
Dodaju da su aktivnost započeli u septembru 2021. i završavamoju u ovom mjesecu, ali nadaju se da će uspostavljeni sistem, pogotovo odvoz reciklažnog otpada da se nastavi, poželjno i da se proširi na druge ulice i naselja.
„Što se tiče građana, razni su ljudi. Od onih koji su odmah pristali na odvajanje i rado sarađivali sa nama, što na našu sreću je većina. Jedan manji dio uopšte nije bio zainteresovan, dok jedan dio se priključio tek nakon što su vidjeli kako to funkcioniše kod komšija. Ipak ovo je pilot projekat i uvodimo nešto novo, tako da treba vremena ljudima da se upoznaju i naviknu. Svako domaćinstvo na početku je dobilo komposter, kantu za reciklažu, tabelu da ispunjavaju težinu komunalnog otpada, vagu i uputstva za rad. Što se tiče kompostera treba da pravilno kompostiraju ako žele da imaju upotrebljivo gnojivo, a to je induvidualna obaveza za svako domaćinstvo. Kanta za reciklažu kupi Čistoća AD svakog četvrtka, tako da učesnici trebaju samo pravilno da odvajaju otpad i iznesu kantu u četvrtak. Ali mi smo imali i dodatni zahtjev za učesnike. Da bi vidjeli koliko manje otpada ide na deponiju tražili smo od učesnike da važu svoju kesu za miješani otpad u toku trajanja projekta. Kad dobijemo ove informacije napravićemo analizu i preporuke za Grad Banjaluku gdje ćemo prikazati kako smo sproveli ovaj projekat i kakva je promjena“, pojašnjava Milica.
Prisjećajući se početka Milica kaže da je tada bilo problema, jer su građani bili prilično nezainteresovani.
„U oktobru smo organizovali obuku za kompostiranje gdje je bilo samo dva učesnika. Ali vremenom vidjeli smo da je bitnije da imamo dobar kontakt sa par ljudi, koji onda utiču na ostatak svoje ulice. Imali smo sreću pogotovo sa jednim ogrankom ulice Rade Kondić, gdje se čitava ulica odmah rado odazvala i sve prihvatila. Poseban izazov je bio odvoz, koji smo dogovorili sa preduzećem AD Čistoća. Trebalo je čitava tri mjeseca da krene odvoz reciklabilnog otpada kako treba. Uvijek se ponavljalo da reciklabilni otpad se pokupi sa mješanim komunalnim, jer ujutro je išao komunalni otpad, a tek poslijepodne reciklabilni. Zatim se često dešavalo da reciklabilni se uopšte ni ne pokupi, ili neki dijelovi ulica se propuste. Što je bio poseban problem jer onda ljudi koji odvajaju posumnjaju u sam projekat i da li ima svrhe njihov trud. Na našu sreću učesnici projekta nisu odustali, a u zadnjih sedmica je sve u redu tako da se nadamo da će tako i nastaviti“, ističe Milica.
„I to na svakom nivou- induvidualnom, gradskom, lokalnom, državnom. Situacija je sve gora, a malo se radi na dugotrajnim rješenjima. Otpad je jedan kompleksan problem sa veoma dubokim korijenjem i ne može rješiti povremenim akcijama čišćenja. Najbitnije je znati da je problem otpada treba rješavati sa početka to jeste od proizvodnje i upotrebe, a ne sa kraja tj. kada dođe na deponiju. Sistem koji smo uspostavili na Petrićevcu je samo prvi korak, koji treba što prije uspostaviti i u drugim dijelovima grada i nastaviti nadograđivati. A sam sistem je veoma bitan jer tek kad razdvojimo otpad tad možemo i nešto da iskoristimo. Prvenstveno biološki otpad je prava šteta slati na deponije, jer se može veoma efikasno iskoristiti, dok na deponijama ostaje zarobljen između raznih materijala i ne može se razgraditi godinama. Zatim sve je veća potražnja za sekundarnim sirovinama (papir, karton, plastika, metal, električni otpad, staklo…) koje se mogu reciklirati i ponovno iskoristiti“, kaže ona.
Dodaje da ukoliko su ljudi zainteresovani za ovakav sistem, recikliranje i kompostiranje treba da se informišu i traže da im se obezbjedi mogućnost.
„Nama kao udruženju građana ovakva aktivnost je veoma zahtjevna i nemoguće je da radimo isti projekat od naselja do naselja, ali ako se više ljudi uključi i traži promjenu mnogo više bi se moglo uraditi za kraći period. Otpad je naš zajednički problem koji nas okružuje svakodnevno, tako da ga zajednički trebamo i rješavati. Prvi savjet je kompostiranje, iskorištavanje biološkog otpada za pravljenje đubriva. Pogotovo je lako za ljude koji imaju dvorište, ali moguće je i u stanu na terasi. Ima dosta uputstava za kompostiranje na raznim web stranicama (moja preporuka je platforma Plavo i Zeleno https://www.plavoizeleno.rs/). Zatim raditi na smanjenju otpada koji se stvara svakodnevno. Raznim sitnim promjenama navika kao što je izbacivanje jednokratne plastike (plastične kese, plastične flaše, slamke i sl.), i zamjena sa višekratnim materijalima je prvi korak. Kroz projekat smo izradili i brošuru sa osnovnim savjetima kako svaki pojedinac može smanji količinu otpada koju stvara“, ističe Milica.
Napominje da je najbitnija promjena odnosa prema otpadu kojem stvaramo tj. da ono ne nestaje u trenutku kad ga bacimo već većina otpada će ostati duže od nas u prirodi.
„U Banjaluci je problem nepostajanja sistema za razdvajanje otpada jer sad sve redom ide na deponiju, iako se većina otpada može iskoristiti. Dok deponija Ramići je poseban problem, pogotovo za stanovnike okolnih naselja. Još par godina i deponija će se morati zamjeniti drugom lokacijom, što je ogromna investicija. Tako da je puno bolje rješenje da se ulaže sada u alternativne sisteme upravljanja otpadom kao što je gradska kompostana, razdvajanje otpadom, reciklažno dvorište“, pojašnjava.
Za kraj Milicu smo pitali koliko smo daleko od odvajanja orpada i prave reciklaže:
„Mislim da nismo toliko daleko samo je potrebno da se počne raditi. Ima dosta ljudi koji su svjesni problema i zainteresovani za promjenu. Kad smo počeli pričati o projektu na Petrićevcu dosta ljudi iz drugih naselja nas je pitalo da li ima to u njihov naselju. Tako da mislim ako se ljudima obezbjedi opcija da će je i prihvatiti. A što se tiče reciklaže, ja lično nisam pobornik reciklaže, ali jeste trenutno dobra opcija i potrebna nam je. Princip za reciklažu je jednostavan: što više materijala ima za recikliranje, a biće ga više ako u čitavom gradu se razdvaja otpad, reciklaža će biti isplativija. U zadnjih par godina ljudi uviđaju potencijal u sekundarnim sirovinama tako da se sve više otvaraju firme koje se bave reciklažom raznih materijala, kaže naša sagovornica.
Proizvodimo sve više otpada: Evo koliko svako od nas godišnje proizvede smeća!
Mira Dojčinović, mještanka naselja Petrićevac i korisnica projekta rekla je da su se stanovnici ogranka Ulice Rade Kondića bez izuzetka odazvali pozivu Centra i prilično odgovorno shvatili zadatak.
„To nije bilo ništa neobično jer moje komšije od uvijek vode brigu jedni o drugima. Zajedno čine život sebi i drugima ugodniji. Veselimo se nastavku akcije i polako uvođenju selekcije ostalog korisnog otpada. Nadamo se da će ova akcija uskoro postati nešto normalno za cijeli grad“, rekla je za BUKU Mira.