U izvještaju o dostignućima zemalja koje žele da postanu članice Unije Evropska komisija navodi da političari u BiH još nemaju zajedničku viziju o opštem pravcu i budućnosti zemlje.
“I dalje je prioritetno da se ostvari efikasnija koordinacija mehanizama između različitih nivoa vlasti u vezi sa pitanjima koja se odnose na EU, kao i da se ispune uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i za podnošenje kredibilnog zahtjeva za dobijanje članstva u EU”, navodi se u dokumentu.
“S tim u vezi, razočaravajuće je to što su dosadašnji rezultati i dalje ispod očekivanja”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
U dokumentu se podsjeća da su visoki predstavnik u BiH i EU preuzeli vodeću ulogu u realizaciji ciljeva koji se odnose na agendu EU i naglašava se da će Brisel davati sve jaču podršku državnim institucijama.
Komisija posebno ukazuje na potrebu da se razvije efikasan mehanizam koordinacije koji bi omogućio da BiH “progovori jedinstvenim glasom” o temama vezanim za evropske integracije, kao i da efikasnije koristi pretpristupnu pomoć EU.
Komisija je uočila da je ostvaren napredak u oblasti reforme sudskog sistema, uključujući strategiju o suđenjima za ratne zločine, ali da i dalje postoje politički napadi koji utiču na nezavisnost pravosuđa.
U dokumentu se ukazuje na značajan napredak u vezi sa realizacijom Sarajevske deklaracije o izbjeglicama i raseljenim osobama. Istovremeno se podvlači da se strategija o Romima sporo realizuje i da je ova etnička zajednica i dalje suočena sa teškim uslovima za život i diskriminacijom.
“Politički pritisak na medije i polarizacija medija po političkim i etničkim linijama i dalje postoje”, piše u godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
BiH je ostvarila slab napredak u razvoju funkcionalne tržišne privrede i neophodne su značajne dodatne reforme da bi zemlja postala konkurentna pred tržišnim pritiscima iz EU i izašla iz ekonomske krize, dodaje se u tekstu.
Komisija navodi da je ostvaren umjeren napredak u usklađivanju zakona BiH sa evropskim standardima u oblastima poput slobodnog kretanja robe, konkurentnosti, državne pomoći, intelektualne imovine, istraživanja, prava, slobode i bezbjednosnih pitanja.
“Napredak je nedovoljan u oblastima poput slobode kretanja ljudi i usluga, carine i oporezivanja, javnih nabavki, zapošljavanja i socijalne politike, obrazovanja, kulture, indsutrije, poljoprivrede, bezbjednosti hrane, rada veterinarske službe, fitosanitarnog sektora, zaštite okoline, saobraćaja, energetike, informatičkog društva, finansijske kontrole i statistike”, zaključuje se u izvještaju.