Nakon što je nekoliko evropskih zemalja zabranilo turskim
političarima da organizuju predizborne skupove i kampanje na njihovoj
teritoriji, Erdogan je odlučio da to može uraditi u BiH, sudeći prema
onome što je izjavio u četvrtak novinarima dok se vraćao avionom iz
posjete Južnoj Koreji.
“U okruženju u kojem neke zemlje raspravljaju hoće li nam omogućiti
kampanju, radije se družimo s našim građanima u Bosni i Hercegovini.
Doći ćemo zajedno s našim građanima iz evropskih zemalja u dvoranu u
Bosni”, rekao je Erdogan novinarima.
Da će turski predsjednik doći u BiH, prvi čovjek Ministarstva
vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, ne zna, iako je upravo njegovo
ministarstvo prva adresa kojoj se najavljuju zvanične posjete.
“Nisam obaviješten da smo bilo šta zvanično dobili oko toga, tako da
Vam nemam šta zvanično reći, jer nismo dobili nikakvu zvaničnu najavu i
diplomatskim kanalom nisam obaviješten da je bilo šta zvanično stiglo”,
izjavio je za RSE šef bh. diplomatije Igor Crnadak.
Isto je našem radiju potvrđeno i u Predsjedništvu Bosne i
Hercegovine. Generalni sekretar Boris Buha kaže kako ta institucija nema
nikakve potvrde o Erdoganovom dolasku. Identičnu informaciju smo dobili
i u ambasadi Turske u Bosne i Hercegovini, ali i bosanskohercegovačkoj
ambasadi u Turskoj.
Da će predsjednik Turske doći u Sarajevu, bh. mediji spekulišu već
mjesec dana, uprkos tome što se niko od predstavnika vlasti o tome nije
izjašnjavao. U javnosti su se mogli čuti, tek, komentari pojedinih
zvaničnika šta bi njegova posjeta, ukoliko se desi, značila.
No, bh analitičari su jedinstveni u ocjeni kako Erdoganov dolazak,
kojeg je najavio, sa jedne strane, i neznanje bh. političara o tome, sa
druge, govori o tome koliko je Bosna i Hercegovina neozbiljna država.
Kako ističe profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić, to
dokazuje da u BiH ne vrijedi ništa od diplomatskih pravila, te kako i
turski predsjednik ne osjeća potrebu da se ponaša po uobičajenim
diplomatskim pravilima, doživljavajući Bosnu i Hercegovinu kao dio svog
ukupnog pašaluka.
“To je, naprosto, poražavajuće za Bosnu i Hercegovinu kao državu,
ali, istodobno, po mom sudu, upozoravajuće u odnosu na moguće ambicije
gospodina Erdogana prema Bosni i Hercegovini. Ako ovdje za dolazak
jednog važnog stranog državnika ne zna Predsjedništvo države,
Ministarstvo vanjskih poslova, ambasada te države, onda to znači da taj
strani državnik doživljava našu državu kao vlastitu prčiju, ispričavam
se zbog ovog izraza, prema kojoj se može ponašati kako mu volja”, kaže
profesor Kukić.
Činjenica jeste kako godinama, a posebno od kako je na čelu Stranke
demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ne krije kako je u odličnim
odnosima sa turskim predsjednikom. Izetbegović se putem video linka
uključio na Erdoganov predizborni skup prije četiri godine, a ostaće
upamćena i njegova izjava iz oktobra prošle godine kako je njegov otac,
Alija, Erdoganu ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet.
“Alija je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u
amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj
amanet”, kazao je Izetbegović.
Sve to, kao i Erdoganova najava dolaska bez znanja bh. vlasti, kako
navodi profesor na Univerzitetu u Sarajevu Enver Kazaz, pokazuje da
turski predsjednik BiH tretira, zahvaljujući Izetbegoviću, kao pokrajinu
turske države.
“Takvo isporučivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine Turskoj nimalo
ne čudi od Bakira Izetbegovića, budući da su on i Erdogan već
učestvovali u međusobnim kampanjama putem video linkova. Sada će Erdogan
biti u ovoj zemlji autoritarni vođa koji hapsi na hiljade ljudi u
vlastitoj zemlji, optužujući ih da su zavjerenici i teroristi”, navodi
profesor Kazaz.
S obzirom da je nekoliko evropskih zemalja zabranilo turskim
političarima da organizuju predizborne skupove i kampanje na njihovoj
teritoriji, postavlja se pitanje- kakvu će poruku ostaviti Bosna i
Hercegovina, koja se deklarativno zalaže za evropske integracije,
ukoliko turski predsjednik održi predizborni skup u Sarajevu. Profesor
Kazaz odgovara:
“Kakvu i do sad šaljemo, kao neozbiljna i neuređena država, koja je
privatizirana od strane nekolicine oligarha, koji su se na račun
strašnog rata i zahvaljujući pljačkaškoj privatizaciji i prvobitnoj
akumulaciji kapitala obogatili na smrti ljudi Bosne i Hercegovine u
tragičnom, krvavom ratu.”