Stavovi najvećih evropskih ekoloških organizcija o planovima za izgradnju hidroelektrana u NP Sutjeska i potrebi da se taj prostor očuva, prezentovani su na današnoj press konferenciji u Banjaluci.
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke rekla da će se aktivnosti u vezi očuvanja područja Sutjeske nastaviti i u narednom periodu.
“Radili smo i opsežno istraživanje o ovom području, a rezultati tog istraživanja ubrzo će biti prezentovani javnosti. Nastavićemo i sa pritiscima na narodne poslanike u Narodnoj skupštini RS da se usvoji Inicijativa o Sutjesci, koja je u maju povučena sa dnevnog reda. U konačnici vršićemo pristisak na Vladu RS da raskine koncesione ugovore za izgradnju malih hidroelektrana na ovom području”, rekla je na press konferenciji Nataša Crnković i dodala je da Borba za Sutjesku predstavlja simbol borbe za naše rijeke.
Press konferencija u Banjaluci
Adrian Bebb, iz organizacije “Prijatelji Evrope” (Friends of the Earth Europe) iz Belgije rekao je da dolazi ispred najveće mreže za zaštitu životne sredine iz Evrope, a širom svijeta bore se za održiva društva.
“U BiH dolazimo da bismo podijelili brigu o generalnom stanju kada je zaštita životne sredine u pitanju, ali i brigu kada je riječ o području Nacionalnog parka Sutjeska. Ovim putem dajemo podršku našoj sestrinskoj organizaciji koja se bori za ovo područje. Mi smatramo da svako ima pravo da uživa u prirodi, a ta prava su u skladu sa održivim društvima, i jako je važno da se ova prava ostvare u BiH”, istakao je Bebb.
Bertrand Sansonnens iz organizacije Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) iz Švajcarske ističe da i organizacija ispred koje on dolazi dijeli zabrinutost kada je u pitanju priroda u BiH, a naročita zaštita Sutjeske.
“Sutjeska je od velike važnosti, ne samo lokalno gledano, već i globalno. Uskoro će se objaviti rezultati istraživanja gdje će se vidjeti koliki je značaj Sutjeske. Drago mi je što su i građani podržali ovu akciju, kada su se prikupljali potpisi. To pokazuje da je interes ljudi za prirodu prisutan u BiH kao i u cijeloj Evropi”, ističe Sansonnens.
On napominje da se razvoj ne more graditi na račun Nacionalnih parkova i generalno prirode.
Jagoda Munić iz Zelene akcije (Friends of the Earth Croatia) iz Hrvatske rekla je da svaka regionalna zemlja ima problem sa planiranjem novih hidroelektrana.
“Sa izgradnjom hidroelektrana nastoji se izvući što više profita bez sagledavanja posljedica. BiH ima samo tri Nacionalna parka i trebala bi povećavati nivo zaštićenih područja, a ne uništavati već zaštićene zone. Zaista je nevjerovatno da se neko sjetio da gradi HE na području NP Sutjeska”, istakla je Jagoda Munić i dodala je da BiH ima ogroman potencijal kada je u pitanju priroda, samo se treba malo uložiti u razvoj turizma i raftinga koji je već poznat i van područja BiH.
Istorijska važnost ovog područja
Podsjetimo da je Kampanja Bitka za Sutjesku pokrenuta kao odgovor na planove za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Investitor „Drina Hydro Energy“ iz Ugljevika planira izgraditi pet malih hidroelektrana, dvije na rijeci Sutjesci i tri na Hrčavki.
Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser RS i BiH.
Ovaj Nacionalni park obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.
Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66 odsto pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma, a prašuma Perućica je jedna od posljednjih prašuma u Evropi. Pored toga, Nacionalni park “Sutjeska” upravlja lovištem “Zelengora, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.