AMAZONSKA prašuma danas se smatra jednim od najnetaknutijih prirodnih područja na svetu, ali je pre gotovo dve hiljade godina izgledala drugačije. Civilizacija poznata kao Akviri, koja je postojala od otprilike 600. godine pre Hrista do 850. godine nove ere, preoblikovala je velike delove jugozapadne Amazone izgradnjom zagonetnih geometrijskih zemljanih struktura. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature.
Novo istraživanje sprovedeno LIDAR tehnologijom pokazuje da je ta civilizacija bila znatno veća nego što se dosad mislilo, piše ScienceAlert. Reč je o tehnologiji koja pomoću laserskih zraka meri udaljenost do objekata i stvara vrlo preciznu trodimenzionalnu mapu prostora. Rezultati ukazuju na narod koji je izgradio i do 30.000 zemljanih objekata. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći bio oko 200. godine, a mogao je da broji do tri miliona ljudi.
Za arheoantropologa Martija Parsinena sa Univerziteta u Helsinkiju ovo saznanje je bilo prekretnica. “Prvi put sam nešto tako doživeo 2002. godine, kad sam sa Alceuom Ranzijem i Sanom Saunaluomom letio iznad monumentalnih geometrijskih zemljanih struktura. Promatrali smo drevne puteve koji povezuju nalazišta u brazilskoj državi Acre, regiji za koju se dugo smatralo da je nedirnuta prašuma”, rekao je Parsinen.
Zajednica bez pisanih tragova
Civilizacija Akviri nije bila jedinstveno kraljevstvo ili carstvo, već raznolika mreža zajednica sa povezanim tradicijama. O njima se ne zna mnogo jer nisu ostavili pisane tragove, a njihova naselja su odavno nestala. Ono što je preostalo jesu njihove monumentalne zemljane strukture.
Reč je o geometrijskim prostorima omeđenim jarcima dubokim i po nekoliko metara, koji su međusobno povezani ravnim putevima. Pretpostavlja se da su se ljudi tu okupljali radi ceremonija i političkih događanja. Te su strukture, uz ekološko nasleđe njihovog upravljanja zemljom, među retkim vidljivim tragovima naroda Akviri.
“Opseg arheoloških nalaza sugeriše da su mnoga druga područja širom Amazone možda bila znatno gušće naseljena i intenzivnije preoblikovana nego što se ranije pretpostavljalo”, kaže Parsinen.
Tehnologija koja otkriva prošlost
Vekovima nakon nestanka civilizacije oko 850. godine, prašuma je prekrila većinu izgrađenih objekata. Tragovi struktura pojavili su se tokom krčenja šuma, ali je njihov stvarni razmer ostao skriven ispod krošnji. Tehnologija LIDAR iz aviona odašilje laserske impulse koji prolaze kroz vegetaciju i odbijaju se od tla, što istraživačima omogućava rekonstrukciju skrivenog pejzaža bez uništavanja prašume.
Istraživači su ispitali 4497 kvadratnih kilometara prašume preletanjem niza dugih deonica od oko 450 kilometara. Njihov skup podataka otkrio je 432 zemljane strukture, od kojih je 396 bilo dosad nepoznato. “Najviše nas je iznenadio iznimno veliki broj zemljanih radova pronađenih na području koje čini manje od 3 posto šire Amazone”, rekao je Parsinen.
Ekstrapolacijom rezultata i njihovim kombinovanjem sa postojećim istraživanjima, naučnici su procenili da je civilizacija Akviri na vrhuncu mogla da obuhvata područje od čak 183.000 kvadratnih kilometara. Na tom je području moglo da živi od 1,2 do 3 miliona ljudi, uz procenjenih 24.000 do 30.000 zemljanih struktura. Taj bi prostor izgledao potpuno drugačije od divljine kakvu poznajemo danas. Bila bi to šuma ispresecana krčevinama na kojima su ljudi živeli, uzgajali hranu, slavili i okupljali se.
Novi prikaz Amazone
Parsinen kaže da bi, s obzirom na to da LIDAR otkriva istoriju mnogih drevnih amazonskih društava, trebalo napustiti tradicionalni pogled na prašumu kao na netaknutu divljinu. Novi nalazi prikazuju Amazonu kao prostor koji su na mnogim mestima oblikovale velike ljudske populacije.
“Na svom vrhuncu, strukture koje danas vidimo verovatno su bile okružene velikim drvenim nastambama u kojima je živelo brojno stanovništvo, uz polja kukuruza, manioke, tikvica i pamuka”, rekao je Parsinen. “U obližnjim šumama verovatno je bilo obilje voćaka i orašastih plodova o kojima su se ljudi brinuli, što je odraz vekova ljudskog upravljanja pejzažom”, opisao je.