Dvodnevna konferencija „Dragulji prirode Bosne i Hercegovine“ održana 26. i 27. septembra u Banjaluci okupila je brojne čuvare prirode, aktivističke grupe i uposlenice/ke nadležnih institucija.
Govoreći o vrijednosti zaštićenih područja, zaštiti od eksploatacije i lokalnim borbama, učesnice i učesnici podijelili su brojne primjere ugrožavanja životne sredine i prirode.
Iskustva iz Zenice, Kotor Varoša, Srebrenika, Kupresa, Mostara, Tomislavgrada (Duvna) upozoravaju na drastične malverzacije koje nastaju usljed štetnih privatnih projekata ili javno-privatnih partnerstava u polju infrastrukture i energetike.
Rapidno uništavanje životne sredine pod izgovorom navodnog javnog interesa problem je s kojim se posljednjih godina suočavaju građani Bosne i Hercegovine, ocjenjuje Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu u priručniku „Zaštićena područja Bosne i Hercegovine“.
Nakon najezde gradnje hidroelektrana na rijekama, a koja je privremeno zaustavljena zahvaljući naporima civilnog sektora, na red su došla rudna bogatstva koja su već dugo na meti velikih privatnih kompanija, ocjenjuje autor.
„Geološka istraživanja i iskopavanja ruda rapidno napreduju, pa je tako u zadnje dvije godine otvoreno nekoliko rudnika uglja, dok se u narednom periodu planira i otvaranja rudnika kritičnih mineralnih sirovina, izuzetno cijenjenih i traženih na međunarodnom tržištu. Litijum, nik, bakar, zlato samo su neki od metala koje Bosna i Hercegovina ima a na koje su ‘zinule’ velike svjetske kompanije“, navodi autor.
On tvrdi da građani sve više uviđaju da je opstanak u zdravoj životnoj sredini racionalnim korištenjem prirodnih resursa jedini ispravan put života. Ističe da planovi koje vlasti imaju za nove rudnike nisu u skladu sa planovima lokalnih zajednica i stanovništva direktno pogođenog planiranim projektima.
Konferencija „Dragulji prirode Bosne i Hercegovine“ tematizovala je neefikanost administracije zadužene za kontrolu, brigu i zaštitu životne sredine i prirode, nerad inspektorata, loše dizajnirane i razvijene javne politike, neodgovarajuće prakse dodjele koncesija koje uzurpiraju životnu sredinu i brojne druge primjere malverzacija.
Da bi se to spriječilo, nužno je uspostavljanje ekoloških mreža, širenje zaštićenih područja, promjena legislative i dizajna i razvoja javnih politika, jačanje institucionalnog dijaloga, a prije svega zagovaranje promjena i uključivanje lokalnih zajednica, navode učesnici i učesnice.
U fokusu čuvara prirode i ekoloških aktivista u narednom periodu biće, kažu, unapređenje jedinstvenih infromacionih sistema kontrole, brige i zaštite prirode s ciljem neometane saradnje u Evropskoj mreži za informisanje i opservaciju životne sredine (Eionet), navodi se u preporukama.
“Potrebno je dati prvenstvo u zaštiti prirode u odnosu na iskorištavanje prirodnih resursa bilo da su u pitanju energetski objekti, rudnici ili neki drugi vid iskorištavanja prirode koji vodi ka devastaciji u visokovrijednim područjima i područjima predviđenim za zaštitu. Potrebno je uvesti redovnu kontrolu rada i sankcionisanje invesitora koji svojim koncesionim ili drugim aktivnostima uništavaju prirodu i ne sprovode adekvatan monitoring i transparentno izvještavanje javnosti”, navodi se.
Čuvari prirode i aktivisti smatraju da teritoriju prirode pod zaštitom treba povećati na 7% do kraja iduće godine, što je skoro dvostruko u odnosu na dosadašnji procenat. Vjerujući da treba ubrzati aktivnosti na kreiranju i usvajanju prostornih planova entiteta i Brčko Distrikta, pozivaju na dosljedno učešće javnosti i izradu strateških procjena uticaja na životnu sredinu.
“Neophodno je uspostaviti Zavod za zaštitu prirode u Federaciji Bosne I Hercegovine i kantonalna tijela za upravljanje zaštićenim područjima. Istovremeno, neophodno je proširiti krug fizičkih i pravnih lica koja imaju pravo na podnošenje inicijative za zašititu određenog područja u tom entitetu. U skladu s tim, priroritet je adekvatno upravljanje zaštićenim područjima, a ne iskorištavanje istih u komercijalne svrhe. Izvođenje svih infrastrukturalnih energetskih projekata u zaštićenim područjima mora biti zabranjeno”, navodi se u preporukama.
Pored zajedničkog djelovanja i saradnje civilnog sektora i nadležnih organa vlasti na razmjeni informacija u svrhu zaštite prirode, neophodno je konstantno edukovati javnost o značaju zaštite prirode i njenih dobara. Priroritet je edukacija administrativnog osoblja i civilnog sektora u vezi sa zaštitom i upravljanjem zaštićenim područjem, navodi se u preporukama.
U narednom periodu potrebno je definisanje politike dodjele koncesija isključivo na javno-pravnoj osnovi kada su u pitanju prirodna dobra Bosne i Hercegovine te oštro sankcionisanje odgovornih lica koja su dovela do štetnih koncesionih ugovora i na taj način oštetila prirodu i javne budžete. Sredstva koja se obezbjeđuju iz različitih naknada za korištenje prirode i prirodnih resursa slivaju se u fondove koji treba da ulažu u istraživanja i izrade studija zaštite, napominje se u preporukama.
Konferencija je organizovana od strane Arnika-Centar za podršku građanima (Češka Republika), Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, Centar za životnu sredinu / Center for Environment, Centar Dr. Stjepan Bolkay u kooperaciji sa Beogradskom otvorenom školom, Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo, a uz finansijsku podršku Europske unije i Programa za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike.