Da se u julu ove godine dogodila
velika nesreća na području Istočnog Sarajeva, lokalni dom zdravlja ne bi mogao
pružiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Potrošni materijali, među kojima su i
infuzije, bili su na rezervi, a radnici demotivisani zbog dvomjesečnog
kašnjenja plaća.
Poteškoće u poslovanju su nastale zbog
toga što se lokalni političari mjesecima nisu mogli dogovoriti u vezi sa
izborom direktora Doma zdravlja “Istočno Sarajevo”. Riječ je o
predstavnicima različitih političkih opcija u dvjema općinama koje su
suosnivači ove zdravstvene ustanove. U Općini Istočno Novo Sarajevo skupštinsku
većinu predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a u Istočnoj Ilidži
Srpska demokratska stranka (SDS).
U političkoj borbi išli su toliko
daleko da je jedno vrijeme svaka općina imala svog vršitelja dužnosti direktora,
ali nijedan nije imao službene ovlasti potpisivanja naloga za isplatu novca.
Zbog toga su sredinom jula ove godine radnici Doma zdravlja organizirali
štrajk. Usluge su pružali samo hitnim slučajevima.
Ubrzo nakon toga dvije općine su
postigle dogovor. Da bi bili zadovoljeni apetiti političkih snaga, umjesto
jednog u objema općinama su izabrani rukovodioci Doma zdravlja. Ispred Istočne
Ilidže na mjesto direktora postavljen je Zoran Krstović, a ispred Istočnog
Novog Sarajeva na poziciju zamjenika Danilo Kujačić. Dogovor je postignut na
štetu Doma zdravlja koji će ubuduće umjesto jednog plaćati dva rukovodica.
Obojica imaju potpuno iste ovlasti, a
sve odluke moraju donositi zajedno.
Dva direktora u jednom domu zdravlja
Predsjedavajući Skupštine Istočno Novo
Sarajevo Dejan Šantić kaže da je proces izbora direktora bio jednostavniji
ranije kada su na čelu dviju općina bile iste političke opcije. Direktora su
birali vijećnici jedne općine, potvrđivali vijećnici druge, a onda bi konkursom
dogovor bio formaliziran. Sekretar Skupštine Istočno Novo Sarajevo Dragan
Cvjetić kaže da je konkurs farsa. On potvrđuje da se konkursi kroje prema
kriterijima izabranog kandidata: „Samo još sliku ne nalijepe“.
U septembru 2011. godine za direktora
Doma zdravlja je izabran Dragan Krstović, diplomirani socijalni radnik. Kao
kadar Partije demokratskog progresa (PDP) on je već sljedeće godine nakon
Lokalnih izbora 2012 i kao vijećnik Skupštine Općine Istočno Novo Sarajevo postao
dio vladajuće koalicije.
“Mislim da mi ta odbornička
pozicija jeste jačala mjesto direktora. Bilo bi nepošteno da kažem da
nije”, kaže Krstović u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo
(CIN).
CIN-ovi sagovornici misle da je
Krstoviću funkcija vijećnika pomogla da sve do kraja maja ove godine ostane na
poziciji direktora Doma zdravlja, iako je 2014. utvrđeno da je stekao uslove za
penziju. Uz to, u oktobru 2015. godine istekao mu je četverogodišnji mandat.
Inicijativa je bila pokrenuta, ali do njegovog razrješenja nije dolazilo.
Ne čekajući na odluku vijećnika u
Istočnom Novom Sarajevu, njihove kolege u Istočnoj Ilidži su u januaru ove
godine povukli saglasnost na imenovanje Dragana Krstovića. Za vršitelja
dužnosti (v.d.) direktora u Domu zdravlja „Istočno Sarajevo“ imenovali su
njegovog rođaka Zorana Krstovića, specijalistu opće medicine u područnoj
ambulanti ovog doma zdravlja.
Ovo imenovanje Općina Istočno Novo
Sarajevo nije prihvatila, već je u maju nakon niza neuspjelih pregovora
razriješila Dragana Krstovića i postavila svoga v.d. direktora, također
vijećnika iz Skupštine Danila Kujačića, diplomiranog inžinjera poljoprivrede.
Šantić kaže da je Kujačić imenovan
isključivo zato što je bio jedini kandidat u vezi s kojim se većina vijećnika
mogla složiti. Upravo je on predložio Kujačića za v.d. direktora jer tokom
iscrpne skupštinske rasprave vijećnici nisu mogli doći ni do jednog prijedloga
kandidata.
Dom zdravlja je funkcionisao sa
dvojicom vršitelja dužnosti direktora oko mjesec i po dana, ali nijedan nije
bio upisan u sudski registar. Zato nijedan od njih nije ni mogao potpisivati
naloge za isplatu plaća i kupovinu potrošnog materijala.
Plaće su kasnile, a potrošnog
materijala je bilo sve manje. Pacijenti tvrde da su ga morali sami kupovati.
„Vjerujte, infuzije imamo još samo pet koje čuvamo za hitne slučajeve“, rekla
je novinarima CIN-a netom pred štrajk medicinska sestra Borka Šućur. U toku
jednodnevne obustave rada pacijentima su pružali samo usluge hitne pomoći.
Nakon toga je napravljen dogovor koji
je zadovoljio interese politika obje općine. Izmijenjen je Statut Doma zdravlja
te uz direktora u Upravu je uveden i njegovog zamjenik. Dogovorili su da Zoran
Krstović i Danilo Kujačić vrše dužnosti rukovodioca do septembra ove godine
kada će izabrati rukovodstvo na četverogodišnji period. Prve četiri godine
direktora će birati Općina Istočna Ilidža, a zamjenika Općina Istočno Novo
Sarajevo, a nakon toga obrnuto.
Politika u domovima zdravlja
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti
Republike Srpske (RS), domove zdravlja osnivaju općine i gradovi čiji
predstavnici u skupštini biraju i direktore. „Najčešće se postavlja politički
čovjek, politički podoban, da uopšte nije bitno da li je on stručan, da li je
sposoban, samo da bi se zadovoljila ta forma političkih partija“, kaže Milenko
Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS-a.
On kaže da Dom zdravlja “Istočno
Sarajevo” od inžinjera poljoprivrede ne može imati koristi: “Ne daj Bože
kakve epidemije ili bilo šta da se pojavi, o čemu on da raspravlja?! Kako da on
organizuje da se suzbije to nešto?! Nema pojma. To je glupost”.
Prema istraživanju CIN-a, najmanje 30
aktuelnih i bivših direktora domova zdravlja u RS-u su članovi političkih
partija. Najmanje njih devet su u isto vrijeme bili i direktori i skupštinski
vijećnici, a 15 direktora domova zdravlja su kandidati na ovogodišnjim
izborima.
Među njima je i Saša Jovičić. On je
kao vijećnik Skupštine Općine Srbac glasao za svoje imenovanje na poziciju
direktora tamošnjeg doma zdravlja. Jovičić više nije vijećnik, ali je i dalje
direktor.
“Pazite, vi ste odbornik u
skupštini grada koja vas imenuje za direktora, koja usvaja završni račun, koja
usvaja vaš plan rada i izvještaja o radu. To je glupost”, kaže Granulić.
To potvrđuju zapisnici sa skupština
Općine Istočno Novo Sarajevo u kojoj vijećnici nisu puno raspravljali kada su
na dnevnom redu bili izvještaji o radu Doma zdravlja kojim je rukovodio njihov
kolega vijećnik Dragan Krstović. Iako su pacijenti imali primjedbe na usluge u
ovoj zdravstvenoj instituciji, vijećnici su se javljali tek da pohvale rad
direktora. Rijetki su se upuštali u raspravu o kvalitetu usluge.
Preko direktora do radnih mjesta
CIN-ovi sagovornici objašnjavaju da je
direktorska pozicija za političare bitna zbog utjecaja na zapošljavanje. „Kako
se dobijaju izbori? Zapošljavanjem u javnim preduzećima i javnim ustanovama“,
kaže sekretar Skupštine Istočno Novo Sarajevo Dragan Cvijetić. U pojedinim
domovima zdravlja rade djeca postojećih radnika i rodbina lokalnih političara.
Za zapošljavanje su, uglavnom,
nadležni direktori domova zdravlja. Granulić kaže da se rijetko raspisuju
konkursi i zato nema garancije da se u domove zdravlja prima najbolji kadar.
„Mi znamo kako se danas zapošljava u BiH – najviše preko rodbinskih veza ili
novac. To je javna tajna“, kaže Granulić, dodajući da poličare nije briga za
kvalitet zdravstvenih usluga jer „politiku samo brine kako da svoje kadrove
udomi i da ispuni obećanja data pred izbore“.
Prema podacima Fonda zdravstvenog
osiguranja RS-a, od 54 doma zdravlja koliko postoji u ovom entitetu, njih 51
ima višak zaposlenika. Na prekomjerne radnike u prošloj godini je utrošeno
nešto više od 26,3 miliona maraka. Najekstremniji primjeri su domovi zdravlja
„Trnovo“ i „Novo Goražde“ koji preko 65 posto novca koji dobiju od Fonda troše
na višak zaposlenih. Prošle godine je to za ova dva doma zdravlja iznosilo
skoro 300 hiljada maraka.
Predstavnica Fonda Biljana
Rodić-Obradović pojašnjava da bi ovaj novac, da ne postoji višak radnika,
domovi zdravlja mogli iskoristiti za plaćanje poreza i doprinosa. Prema
podacima Poreske uprave Republike Srpske, 43 doma zdravlja u ovom entitetu
duguju skoro 56 miliona maraka.
Rodić-Obradović kaže da bi plaćanjem
neizmirenih poreznih obaveza domovi zdravlja imali veliku korist. “Kada bi
oni to platili, to bi bio naš prihod, a iz tog prihoda mi njih
finansiramo.”
Zbog viška radnika u problemima je i
dom zdravlja u Zvorniku, jedan od većih domova zdravlja koji pruža usluge za
oko 50.000 pacijenata. Od ukupno 4,5 miliona KM, koliko su prošle godine dobili
od Fonda, više od trećine su potrošili na višak radnika. Doktor Goran
Birčaković, koji je ujedino i u sindikatu, kaže da su zbog tog viška radnika
nastala i dugovanja. Ona prema Poreskoj upravi RS-a iznose nešto više od 2,3
miliona maraka.
Plate kasne dva mjeseca, doprinosi
nisu redovno uplaćivani pa se zbog toga često organiziraju i štrajkovi.
Prekomjerno zapošljavanje skupštinska opozicija i radnici pripisuju
Demokratskom narodnom savezu (DNS) čiji kadrovi u zadnjih deset godina
upravljaju ovim domom zdravlja. Uz Savez nezavisnih socijaldemokrata i Stranku
demokratske akcije, DNS čini većinu u Skupštini Općine Zvornik koja bira
direktora doma zdravlja. Kadar ove stranke je i aktuelni direktor Radivoje
Aćimović, bivši uposlenik Općine Zvornik.
On u razgovoru za CIN kaže da je bio
jedini kandidat na konkursu. Misli da mu je pomoglo to što je bio član stranke:
„Šta znam, pretpostavljam da jeste“. Uprkos brojkama iz Fonda o prekomjernom
zapošljavanju, Aćimović smatra da Dom zdravlja “Zvornik” nema viška
zaposlenih: „Mi imamo Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, nama je
Ministarstvo to potvrdilo i sve je u skladu sa tim pravilnikom“.
Dr. Birčaković smatra da problemi
nastaju jer jedna institucija bira rukovodstvo, a druga finansira Dom zdravlja:
„Najveći problem tog finansiranja, odnosno gubitaka jeste što vas opština
imenuje na funkciju, a novac dobijate od Fonda i Ministarstva“, kaže dr.
Birčaković.
Međutim, Rodić-Obradović kaže da Fond
ne plaća dom zdravlja po broju zaposlenih, već po broju pacijenata i njihovoj
starosnoj srukturi. „Hoćete li to što dobijete potrošiti na ovaj ili onaj
način, to je, znači, stvar menadžmenta zdravstvene ustanove“, kaže
Rodić-Obradović uz napomenu da Fond kupuje usluge koje bi, prema anketi koju su
proveli među pacijentima, mogle biti kvalitetnije.
Prema podacima iz Fonda, u zadnje
vrijeme je zaustavljen porast broja zaposlenih u domovima zdravlja što se može
prepisati i prošlogodišnjim Izmjenama Zakona o primarnoj zdravstvenoj zaštiti
RS-a kojim je definisano da će višak zaposlenih plaćati općina koja je dom
zdravlja osnovala.
“Novaca ima toliko koliko ima i
on je prije svega namijenjen za finansiranje zdravstvene zaštite, a ne za
finansiranje viška zaposlenih”, kaže Rodić-Obradović.
Izvor CIN