Cijene smještaja i ishrane u Studentskom
centru Nikola Tesla u Banja Luci udvostručene su, a uslovi su svaki dan
sve gori i gori. Studentima je ostalo samo da plaćaju i ćute, a za sve
ostalo pobrinut će se nelegitimna Skupština studenata, izabrana krađom
glasova, koja nema nadležnost ni za šta. Ili ipak ima?
Glavna vijest za stanare prvog i
drugog paviljona Studentskog doma Nikola Tesla u Banjaluci 20. februara
ove godine bila je – “Stigla je vruća voda!” I koliko god se činila
benignom i nebitnom, za one koji su mlaku vodu od početka 2017. godine
imali tek desetak dana, a vruću nikako, jedina važnija vijest bila bi da
su dobili jaču struju, ili bolje grijanje. Dolazak tople vode, prema
riječima predsjednika Skupštine studenata, Ljubiše Karlice, direktna je i
prva zasluga novog saziva ovog studentskog tijela, koji je oformljen
15. februara ove godine.
Čestitke rukovodstvu i najmilijima
Karlica
nam je rekao i da je glavni zadatak u ovom sazivu rješavanje pitanja
tople vode i grijanja. Potom će se truditi, da obezbijede boksove za
bicikla pred drugim i trećim paviljonom, te poboljšaju uslove u
čitaonici, program kulturnih i sportskih aktivnosti. U
bosanskohercegovačkom kontekstu, teško je vjerovati da je neko
delegatsko tijelo uspjelo tako ekspresno reagovati, pa bi postupak bio
za pohvalu. “Država koja ima ovakvu omladinu ne mora da brine za svoju
budućnost”, “Na mladima svijet ostaje”…, dodaj floskulu po želji.
- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
No,
u prvom sloju ispod površine spaljene su sve iluzije. Prvenstveno zato
što je Karlica bio predsjednik i u prošlom skupštinskom sazivu, koji je
tokom jednogodišnjeg mandata uspio obezbijediti jedino boksove za bicika
ispred prvog paviljona. Zbog njihovog nerada, i činjenice da su
dozvolili duplo poskupljenje smještaja i ishrane u domu, na ovogodišnjim
izborima kandidovali su se i Olivera Šebić, Ivana Čulić, Aleksandra
Babić i Slavko Budić.
Studentici
Aleksandri Babić su u mimohodu, između prebrojavanja glasova i
objavljivanja rezultata, “nestala” tri glasa. Otišla su na konto njenog
protukandidata, čija je sestra bila predsjednica biračkog odbora.
Umjesto 26 glasova – shodno broju ljudi koji su izašli na njenom spratu,
u zbiru zvaničnih rezultata je 28
Mandat u novom sazivu
od njih četvoro dobila je samo Olivera, ali ni njen mandat nije
legitiman – budući da cijeli skupštinski saziv nema nikakav legitimitet.
Ne bi ga mogao imati ni bilo koji drugi saziv izabran tog 9. februara,
jer je skoro svaki segment izbornog procesa sproveden kršenjem
Pravilnika o načinu i postupku sprovođenja izbora za Skupštinu studenata
i rada izborne komisije (br. 1494/15 od 29.12.2015).
- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Odluka o
raspisavanju izbora objavljena je dan pred izbore, izvještaji posmatrača
i izborne komisije nisu saglasni. Umjesto za jednog, moglo se glasati i
za dva predstavnika po spratu, a glasalo se bez legitimacija i ličnih
karata. Studentici Aleksandri Babić su u mimohodu, između prebrojavanja
glasova i objavljivanja rezultata, “nestala” tri glasa. Otišla su na
konto njenog protukandidata, čija je sestra bila predsjednica biračkog
odbora. Umjesto 26 glasova – shodno broju ljudi koji su izašli na njenom
spratu, u zbiru zvaničnih rezultata je 28.
Manite se deco politike
Olivera
Šebić u ime svih studenata podnijela je dan nakon zvanične objave
rezultata žalbu u kojoj je tražila javno prikazivanje pravilnika,
ponovno prebrojavanje glasova i odluku o imenovanju komisije i osoba
koje su dežurale pored kutija. U odgovoru na žalbu (u čijem smo
posjedu), koji je potpisao predsjednik Izborne komisije Đorđe Miljković,
navodi se da je kompletan izborni proces protekao u skladu sa
Pravilnikom, i da izbori neće biti ponovljeni.
Bez obzira na sve
zavrzlame, studentima legitimitet Skupštine nije ni upola važan kao
konačno rješavanje nagomilanih problema. S druge strane, veoma je bitan,
budući da se prethodni saziv Skupštine – čija je polovica članova i u
novom sazivu – nije suprostavio odluci Upravnog odbora da cijenu
smještaja i ishrane udvostruči, a zauzvrat ne uradi skoro ništa.
Bez
obzira na sve zavrzlame, studentima legitimitet Skupštine nije ni upola
važan kao konačno rješavanje nagomilanih problema. S druge strane,
veoma je bitan, budući da se prethodni saziv Skupštine – čija je
polovica članova i u novom sazivu – nije suprostavio odluci Upravnog
odbora da cijenu smještaja i ishrane udvostruči, a zauzvrat ne uradi
skoro ništa
Sa dosadašnjih deset konvertibilnih maraka
po krevetu, cijena smještaja u prva dva paviljona povećana je na
dvadeset. Novim stanovnicima doma to i nije veliki problem, ali je
onima, koji u domu borave već nekoliko godina, ta razlika drastična.
Sama cijena nije toliko problematična, ali dramatični momenat daje
statistika, i računica. Kada bi studenti u domu boravili i plaćali svih
dvanaest mjeseci, samo na konto prva dva paviljona, u budžet doma slilo
bi se 100.000 KM više.
Ovim novcem studenti ne mogu upravljati,
kao što – prema riječima Karlice – nisu u mogućnosti ni predložiti plan
izvršenja budžeta. To može jedino petočlani Upravni odbor, u kome
studenti imaju dva glasa. “Ta tri glasa članova Upravnog odbora koje je
imenovala Vlada RS su i presudila da se cijene povećaju, bez ikakve
konsultacije sa studentima. Mi čak nemamo pravo ni da predložimo kako će
se upravljati sredstvima, možemo jedino da lobiramo”, tvrdi Karlica.
Kako žive i šta rade
Najbolji
uslovi u domu su su u četvrtom paviljonu, koji ima 140 dvokrevetnih i
trokrevetnih soba. Cijena smještaja je 65 KM po krevetu u trokrevetnoj, a
75 u dvokrevetnoj sobi. No, i u ovom objektu grijanje se često gasi.
Kako kaže studentica Tanja Lakić – pušta se u intervalima, a tople vode
ima do 10 sati. “Pošto sam stanovala u drugom i trećem paviljonu, u
poređenju s njima, četvrti je bolji, jer je sve novo i u na svakom od
pet spratova ima zajednička kuhinja. Imamo kupatilo u sobi, ali nije
kvalitetno, kao ni namještaj i izolacija”, priča nam Tanja. Vjeruje da
je, ako je dom planiran za narednih trideset generacija, i ovako skup, u
njega trebalo biti uloženo mnogo više: “Najveća prednost soba su mali
balkoni sa ostavom koji imaju pogled na kapus, a kada ga poredim sa
ostalim domovima, i nije toliko loše.”
Na uslove u četvrtom
paviljonu studenti se ne žale pretjerano, i smatraju da su standardno
dobri. Najviše im smeta što nemaju dostupnost interneta, i što je
postojeća čitaonica improvizovana i neuslovna. Zvanične čitaonice nema.
Prema prvotnoj ideji, priliku za smještaj u četvrtom paviljonu trebalo
je da dobiju najbolji studenti. Visoke cijene učinile su ga
neprimamljivim većini studenata, pa je krevet u ovom paviljonu moguće
dobiti čak i bez konkursa.
U drugom paviljonu, kako kaže
studentica Ivana Čulić, grijanja nema po cijele dane, a velike probleme
imaju i sa strujom: “Po pet soba je na jednom osiguraču koji ne može da
izdrži opterećenje, pa iskače. To se najviše dešava predveče, kada
većina studenata dođe u svoje sobe.”
U
drugom paviljonu, kako kaže studentica Ivana Čulić, grijanja nema po
cijele dane, a velike probleme imaju i sa strujom: “Po pet soba je na
jednom osiguraču koji ne može da izdrži opterećenje, pa iskače. To se
najviše dešava predveče, kada većina studenata dođe u svoje sobe”
Uključiti
na jednom spratu po dva fena, električna kola, kasetofona i laptopa, uz
frižidere ili zamrzivače, skoro je nemoguća misija. Studenti žive i
borave i u bunkerima, u kojima nema prozora. Paradoks je što im je tokom
zime nemogućnost otvaranja prozora i dotoka svježeg vazduha čak i
povoljna. Za razliku od soba, bunkeri imaju i lavaboe.
Javnosti i
studentima zasad je poznato samo da će dio novopriskrbljenih sredstava
biti utrošen za obnovu stolarije, i da je javni poziv za te radove
obustavljen, jer se čeka odluka Komisije za žalbe. “U međuvremenu se na
oglašeni javni poziv desila žalba, tako da ćemo mi sačekati odluku
Komisije. Kako Komisija naloži, tako ćemo i postupiti. Da li će to biti
nastavak procedure, ili ćemo ponovo morati objaviti javni poziv –
vidjećemo. Osnovni je problem što gubimo vrijeme”, tvrdi direktor
Babić(!?).
Ne spominjući da Studentski centar ima blizu 2,5
miliona maraka neizmirena dugovanja prema Toplani, te da popriličan dug
imaju i prema Elektrokrajini, direktor Babić tvrdi da bi do sredine
marta problem grijanja trebalo da bude riješen: “U toku su radovi, i
vjerujem da ćemo do kraja februara – a zbog obimnosti radova najkasnije
do sredine marta – imati nezavisan način opskrbljivanja toplotnom
energijom. Studenti u vezi s ovim nisu konsultovani, kao što ih niko
nije ništa pitao ni za izvršenje bilo koje druge stavke budžeta. Kako se
situacija razvija – sve što im je ostalo od zagovaranja je da
predstavnici u Skupštini mole, kume i čekaju Upravni odbor i Upravu doma
da reaguju. Ili bi prikladnije bilo reći – usliše molbe.
(O uslovima i higijeni u Studentskom centru najbolje govori fotogalerija. Autor: Ljupko Mišeljić.)