Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa ozbiljnim problemom koji sve više prijeti stabilnosti zdravstvenog sistema – odlaskom ljekara, medicinskih sestara i tehničara u inostranstvo.
I dok građani svakodnevno svjedoče dugim listama čekanja, nedostatku termina za preglede i preopterećenosti zdravstvenih ustanova, stručnjaci upozoravaju da bi pravi problemi tek mogli uslijediti ukoliko se trend odlaska medicinskog kadra ne zaustavi.
Manjak zdravstvenih radnika više nije problem koji je vidljiv samo unutar bolnica i domova zdravlja. Posljedice sve više osjećaju i građani. Na specijalističke preglede u pojedinim ustanovama čeka se mjesecima, a u manjim sredinama građani se sve češće suočavaju sa nedostatkom određenih specijalista. Preopterećenost zaposlenih dodatno utiče i na kvalitet zdravstvene zaštite. Medicinski radnici godinama upozoravaju da rade pod konstantnim pritiskom, sa velikim brojem pacijenata i sve većim administrativnim obavezama.
“Daću vam samo jedan primjer, u zemljama EU jedna je ekipa hitne medicinske pomoći na 25.000 stanovnika, a kod nas je jedna ekipa na 60.000 stanovnika. Ta matematika je izuzetno surova. Uslovi su zaista teški i pritisak velik, što je još jedan od razloga zbog čega nam stručnjaci odlaze”, rekao je za BUKU dr Slaviša Mitrović, načelnik Hitne medicinske pomoći u Bijeljini.
Evropske zemlje već godinama aktivno traže zdravstvene radnike sa prostora Balkana, nudeći im višestruko veće plate, sigurnije uslove rada i mogućnost profesionalnog napredovanja. Upravo zbog toga mnogi mladi ljekari i medicinske sestre odluku o odlasku donose veoma rano, često već tokom studija ili pripravničkog staža.
U pojedinim zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini nedostatak kadra već je postao svakodnevni problem. Ljekari rade u više ambulanti istovremeno, medicinske sestre pokrivaju nekoliko odjeljenja, a broj pacijenata konstantno raste.
Poseban problem predstavlja činjenica da zdravstveni sistem ne gubi samo mlade kadrove, već i iskusne stručnjake iza kojih stoje godine rada i edukacije. Njihov odlazak ostavlja posljedice koje se teško mogu nadoknaditi preko noći.
U Bijeljini regionalna konferencija
O ovoj temi govorilo se i u Bijeljini. Upravo problem odlaska medicinskog kadra, jačanja sestrinske profesije i unapređenja zdravstvenog sistema bile su neke od glavnih tema regionalne konferencije o sestrinstvu održane u Bijeljini. Konferencija je okupila više od 500 učesnika iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, a tokom trodnevnog skupa razgovara se o edukaciji medicinskog kadra, savremenim pristupima zdravstvenoj njezi, ali i izazovima sa kojima se zdravstveni sistemi danas suočavaju.
Organizatori konferencije su Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fondacija FAMI, u okviru projekta jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini, koji finansira Vlada Švajcarske.
Mnogi učesnici poručili su da pitanje zdravstvenog kadra više nije problem pojedinačnih ustanova, već pitanje budućnosti kompletnog zdravstvenog sistema i kvaliteta zdravstvene zaštite građana.
Plate i uslovi rada među ključnim razlozima odlaska
Iako su u posljednjih nekoliko godina zabilježena određena povećanja plata u zdravstvu, zdravstveni radnici smatraju da to još uvijek nije dovoljno da bi se zaustavio odlazak kadra. Razlika između primanja zdravstvenih radnika u Bosni i Hercegovini i evropskim zemljama i dalje je ogromna. Međutim, novac nije jedini razlog zbog kojeg odlaze.
“Ima više razloga zbog čega se migracije dešavaju. Naravno da je to individualna odluka onoga ko migrira i na bazi te odluke, vezano za određeni razlog, odlučuje se za takvu vrstu migracije. No, što se tiče generalnog sistema, kada je u pitanju Republika Srpska, mnoge smo stvari uradili vezano za status same medicinske sestre unutar sistema i, kada govorimo vezano za standardne operativne procedure, unapređenje samih kompetencija, centre za edukaciju, kontinuirano praćenje i osnaživanje same medicinske sestre u smislu vještina i znanja, a da ne govorim, naravno, o uslovima samog rada, mislim na prostor i opremu koja se svakako unapređuje iz tog segmenta. Sa ekonomskog i socijalnog stanovišta, moram reći, a to je javnosti poznato, da smo u aprilu povećali plate za 5% u sistemu zdravstva, plus što smo donijeli jednu uredbu, odnosno odluku koja se veže za tzv. zdravstveni dodatak, odnosno za sve zdravstvene radnike da dobiju određeni iznos sredstava, koji u ovom trenutku nominalno, oporezovan, iznosi 400 konvertibilnih maraka”, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Mnogi priznaju da problem više nije samo finansijske prirode, već i pitanje uslova rada, psihološkog opterećenja i osjećaja da njihov trud nije dovoljno vrednovan.
“Kad kažemo medicinska sestra, to podrazumijeva da je to i supruga i majka. Rješavanje, pored pitanja plate koju ona treba donijeti u svoju porodicu, jeste i njen radno-pravni status. Ako tražimo od nje da bude kvalitetna i zadovoljna medicinska sestra, znači ona mora znati da njeno dijete ima mogućnost da bude primljeno u dječji vrtić, a ne da ga čuva baka, tetka ili neko drugi. Tako da te stvari dosta utiču na kvalitetan rad medicinske sestre. U svakom slučaju, ova globalizacija i svi ovi trendovi nameću imperativ da sestra preuzima sve više uloga i edukovana sestra je veliko bogatstvo”, rekao je, obraćajući se novinarima, Nediljko Rimac, ministar zdravstva FBiH.
Medicinske sestre nose veliki teret sistema
Uloga medicinskih sestara i tehničara posljednjih godina postala je značajno zahtjevnija. Osim zdravstvene njege pacijenata, često obavljaju administrativne poslove, koordinaciju između odjeljenja i veliki broj zadataka koji prevazilaze osnovne obaveze njihove profesije. Glavna sestra Doma zdravlja Vogošća, mr Nihada Kulovac, istakla je da su edukacije od velikog značaja za medicinske radnike, jer omogućavaju razmjenu iskustava i usvajanje novih znanja koja kasnije mogu primijeniti u svakodnevnom radu.
Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u edukaciju i stručno usavršavanje neće biti moguće pratiti savremene trendove u medicini, ali ni motivisati mlade ljude da ostanu u profesiji.