Nepodobna je ovo pozicija za Hrvate u BiH koji su najavili i mogućnost bojkotiranja izbora ako se ne promijeni izborni zakon, ali i za Republiku Hrvatsku koja bi se u tom slučaju trebala odrediti.
Jutarnji list je imao uvid u pripremni dokument koji su sastavile službe Europske unije. "Dokument o raspravi" o BiH, koja će se održati u ponedjeljak 21. veljače na Vijeću vanjskih poslova EU, detaljno opisuje situaciju u toj državi, kako se navodi u dokumentu, kao "najdublju političku krizu od kraja rata 1995. godine".
Takva situacija, kako piše u spomenutom dokumentu, "ugrožava stabilnost i sigurnost u zemlji, ozbiljno dovodi u pitanje perspektivu i testira ulogu EU kao geopolitičkog faktora, njezinu sposobnost da razvija svoj kontinent prema svojim vrijednostima i standardu te očuva svoje najbliže susjedstvo od suprotnih vanjskih utjecaja", piše u dokumentu.
'Vanjski utjecaj'
Da ne bi bilo zabune, pod "vanjskim utjecajem" se prije svega misli na ulogu Rusije i Kine koje su u Vijeću sigurnosti spriječile potvrdu visokog predstavnika Schmidta i dovodile u pitanje i mandat vojne misije Althea EUFOR-a u BiH. Za Tursku i Srbiju se navodi da su uključeni u traženju rješenja.
Rasprava ministara EU trebala bi se voditi oko dva ključna cilja: jedan je osigurati izbornu reform putem dijaloga, a druga spriječiti razbijanje državnih institucija koje je u tijeku sa strane Republike Srpske.
EU u tu svrhu, osim povećanog angažmana s najviše političke razine, priprema i sankcije protiv Republike Srpske koje bi bile "krajnja mjera".
– Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao krajnji instrument u slučaju daljnje eskalacije situacije – stoji u dokumentu.
Te sankcije bi bile financijski, putem uskraćivanja fondova EU. Ali u dokumentu EU se navodi da bi to trebalo ići paralelno s kampanjom informiranja javnosti kako bi se spriječilo da posljedice osjete oni koji za trenutno stanje nisu odgovorni. Sankcije bi se uvele i pojedincima koji su odgovorni za eskalaciju situacije, a to bi se odnosilo na zabranu putovanja i zamrzavanje imovine. U dokumentu se spominje da je EU već najavio da će uvjetovati potpisivanje ugovora o investiciji 600 milijuna eura u Republiku Srpsku (namijenjenih za cestovni i željeznički koridor 5C) s okončanjem političke krize i povratka punog funkcioniranja državnih institucija.
'Krajnje sredstvo'
No EU jasno spominje da će sankcije biti "krajnje sredstvo ako drugi napori ne urode plodom". Diplomati EU najčešće spominju Mađarsku i Hrvatsku koje se protive bržim i jačim sankcijama protiv Milorada Dodiga i Republici Srpskoj jer žele "dati šansu dijalogu".
U EU upozoravaju da posebno Rusija koristi podjele u BiH, a to bi se moglo i pogoršati ako se pogorša "šira geopolitička situacija".