Bivši borci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog
vijeća odbrane (HVO) blokirali su ključne saobraćajnice u Federaciji BiH
(FBiH) tražeći rješavanje pitanja finansiranja boračkih udruženja,
registra bivših boraca i boračkog dodatka. Uoči 1. marta Dana
nezavisnosti BiH, blokirani su granični prijelaz Bijača i saobraćajnice
kod Sarajeva, Zenice, Žepča, Doboja i Tuzle. Došlo je do formiranja
kilometarskih kolona na izrazito niskim temperaturama, što je izazvalo
nezadovoljstvo mnogih putnika.
Predstavnici bivših boraca koji su
blokirali saobraćajnice u FBiH nisu se odazvali pozivu premijera FBiH
Fadila Novalića i resornog ministra Salke Bukvarevića da razgovorom u
federalnim institucijama rješavaju probleme, pa su vlasti najavile
policijsku intervenciju. Demonstranti su indirektno optuženi za veze s
„određenim političkim krugovima“. Blokade su u međuvremenu prekinute,
osim na petlji Šićki Brod u Tuzli gdje se i u petak (2.3.) nalazi oko
stotinu bivših boraca. U petak je, na sat vremena, ponovo bila
blokirana i raskrsnica magistralnih puteva kod Karuše, u Općini
Doboj-Jug, a bivši borci tvrde kako su se na ovaj korak odlučili radi
podrške kolegama u Tuzli.
Problemi stari dvadeset godina
Sociolog,
profesor dr. Srđan Vukadinović podsjeća da problem boraca dvadeset
godina „tinja“ u bosanskohercegovačkom društvu i da ga vladajuće elite
od slučaja do slučaja „guraju pod tepih“ ne želeći otvoreno govoriti o
ključnim problemima koji tište ovu populaciju. „Značajan broj bivših
boraca u BiH je socijalno, ekonomski, politički i zdravstveno
marginaliziran. Većina bivših boraca je nezaposlena i živi od minimalnih
boračkih dodataka. Mnogi bi željeli raditi, ali im to nije omogućeno
sistemski“, kaže Vukadinović.
On ističe da je registar boraca „posebna priča”. „Među časnim i
poštenim ljudima, patriotama koji su se iskreno borili za BiH, uvukao se
i veliki broj onih koji nemaju boračku reputaciju i to je ključni
problem. Kada bi se u registru našli samo oni koju su stvarno
učestvovali u borbama, koji su bili na linijama fronta, onda bi se i
njihova boračka primanja uvećala što bi riješilo značajan broj problema
koji ima ova populacija”, pojašnjava Vukadinović.
Boraca „na papiru“ više od stvarnih učesnika rata
Problemi
se nisu suštinski rješavali proteklih dvadeset godina tokom kojih se
broj osoba na spiskovima za razne boračke dodatke stalno povećavao. U
međuvremenu je i federalni premijer Fadil Novalić izjavio da 576.000
registriranih boraca „nije mjerilo stvarnog broja ove populacije”.
Pojasnio je da je to spisak svih osoba koje su provele dan, mjesec ili
četiri godine u ratu, i da bi stvarni broj onih koji su „prosječno
vodili rat” mogao biti oko 200.000.
Pozivajući predstavnike
bivših boraca koji su blokirali saobraćajnice u FBiH da razgovorima
rješavaju probleme, federalni ministar za boračka pitanja Salko
Bukvarević je kazao da Zakon o pravima demobiliziranih boraca treba
vratiti u parlamentarnu proceduru. „To ćemo i učiniti, a to su podržale i
sve boračke organizacije sa područja Kantona Sarajevo i sa nivoa države
BiH. Pozivam i borce koji protestuju da dođu, da pregovaramo i da
zajednički uputimo zahtjev prema Parlamentu“, kazao je Bukvarević.
Izbori šansa za dogovor
Profesor
Vukadinović smatra da bi problemi ponovo mogli biti zataškan. „Ovo je
dobra prilika da borci sagledaju stanje, da vide koja bi politička elita
mogla dugoročno riješiti njihove probleme. Borci bi sada sa određenim
političkim grupacijama mogli napraviti neku vrstu predizbornog ugovora.
Oni koji računaju na boračke glasove na predstojećim općim izborima,
obavezali bi se na dugoročno rješavanje problema boračke populacije kako
ona više ne bi bila marginalizirana društvena kategorija i kako svoja
prava više ne bi rješavala blokadama saobraćajnica”, kaže Vukadinović.
Naš
sagovornik vjeruje da blokade saobraćajnica, a time i ugrožavanje prava
drugih građana, nisu dobro rješenje. „Mnogi građani su izgubili
vrijeme, dnevnice za taj dan, nekima je i zdravlje bilo ugroženo jer su u
kolonama bili i djeca i bolesnici, a zbog blokada im nije bilo
dozvoljeno da što prije stignu do svojih odredišta. Problemi se ne
rješavaju ni blokadom institucija. Rješenje je dijalog, a to je
mukotrpan proces. Ovo je sjana prilika za rješavanje boračkih problema,
jer je do općih izbora u BiH ostalo još samo pola godine. Pri tome treba
imati u vidu ne samo predstavnike aktuelne vlasti, nego i druge
političke snage koje bi sutra mogle preuzeti upravljanje ovom državom“,
ističe Srđan Vukadinović.