Procjenjuje se da širom svijeta radi oko 211 miliona djece između 5 i 14 godina (ILO, 2012.).
Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada obilježava se današ širom svijeta. Prvi put ovaj dan se obilježio 12. juna 2002. godine.
Milioni djevojčica i dječaka u cijelom svijetu zaposleni su, a više od polovine te djece izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada, kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prislinog rada, nezakonite aktivnosti, kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Toj djeci je uskraćeno adekvatno obrazovanje, zdravlje, slobodno vrijeme, uz kršenje njihovih temeljnih prava i sloboda.
Smatra se da su djeca na prisilnom radu kada su premladi za rad i premladi da donesu odluku o zapošljavanju. Djeca na prisilnom radu nemaju temeljna ljudska prava kao što su sloboda kretanja i izražavanja, fizički i psihički su zlostavljana, zaustavlja im se rast, emotivno su traumatizovana i u izolaciji te ne mogu otići/pobjeći iz takve situacije.
Organizacija Save the Children podsjeća, na današnji dan da je hiljade djece u regiji svakodnevno izloženo prisilnom prosjačenju i životu na ulici.
"Još veći broj njih u opasnosti je da postanu djeca uključena u život i/ili rad na ulici", navodi se.
Istraživanja pokazuju da se ta djeca suočavaju s brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu. Dnevno provedu od tri do devet sati na ulicama, bez obzira na vremenske uslove, često sami.
"Rijetko ili neredovno pohađaju školu, njihovi roditelji ili skrbnici uglavnom su nezaposleni, neobrazovani i sa izuzetno niskim mjesečnim prihodima. Porodice se, u velikoj mjeri, oslanjaju na prihode od prikupljanja sirovina, socijalnu pomoć, prosjačenje ili prodaju na ulicama. To su djeca iz disfunkcionalnih porodica koje žive u siromaštvu, neformalnim naseljima, mnoga su pravno nevidljiva, prepuštena sama sebi i izložena različitim oblicima eksploatacije", naglašava se.
Save the Children navodi da je, po prikupljenim podacima iz Ministarstva sigurnosti BiH, u prošloj godini identifikovano 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima s različitim oblicima eksploatacije, najčešće uključujući prosjačenje i seksualno iskorištavanje.
"Među potencijalnim žrtvama su 24 maloljetne osobe, a 28 je bh. državljana", navodi se.
Prije deset godina, organizacija Save the Children se pridružila naporima nevladinih organizacija i institucija da se identifikuju kvalitetna rješenja za hiljade dječaka i djevojčica izloženih štetnom radu ili životu na ulici.
Foto: Ilustracija
"Dnevni centri za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici pokazali su se kao jedno od najboljih rješenja za tu djecu. Save the Children je pomogao u jačanju tog modela podrške i povezivanju s lokalnim referalnim mehanizmima u Bosni i Hercegovin, Crnoj Gori i Srbiji", ističe se.
Preciziraju da Save the Children trenutno podržava rad sedam dnevnih centara u BiH (Banjaluci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom i Mostaru), te u Nikšiću i Podgorici u Crnoj Gori.
ZAKONI
U Bosni i Hercegovini je u okviru Zakona o radu predviđen i regulisan rad maloljetnih osoba.
Maloljetnik koji ima između 15 i 18 godina može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uslovom da od ovlaštenog ljekara ili nadležne zdravstene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opštu zdravstvenu sposobnost za rad.
Radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti duže od 35 sati sedmično, dok je za punoljetne određeno na 40 sati sedmično.
Maloljetnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.