Nakon Gvajane sa 36,4 posto stanovništva koje živi van njene teritorije, na drugom mjestu po odlivu stanovništva je Bosna i Hercegovina! Van granica BiH živi čak 34 posto njenog stanovništva, objavio je magazin Forbes koji je pratio rezultate u čak 151 zemlji.
“Bosna i Hercegovina koja je proglasila nezavisnost 1991. godine tokom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine imala je 34 posto stanovništva koje je živjelo u inostranstvu”, naveo je Forbes.
Na trećem mjestu je Albanija.
Najmalobrojniju dijasporu imaju SAD koje se nalaze na 151. mjestu sa 1% dijaspore.
Gradovi i opštine nestaju
Da gradovi i opštine nestaju, godinama upozoravju stručnjaci različitih profila.
U periodu od 2013. godine do kraja 2021. godine, BiH je napustilo oko 484.998 građana, dok je samo u ovoj godini jedan dio BiH ostao bez 15.000 osoba. Riječ je o opštinama Odžak, Domaljevac-Šamac, Modriča, Derventa, Bosanski Brod, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude i Posušje.
Izjavila je ovo za BUKU Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH na osnovu podataka koje su prikupili od terenskih sagovornika, iz mjesnih zajednica, od lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi…
“Ovdje se nešto specifično dešava, morali bi se u ovaj problem uključiti ne samo ekonomisti, već sve struke. Dosta ljudi je razočarano”, ističe Zukić dodajući da razlozi odlaska nisu samo ekonomske prirode, ljudima je počela smetati atmosfera koja predugo vlada u BiH. Traže život dostojan čovjeka, posao i platu za koju nije potrebna partijske knjižica, priliku da žive od svoga rada.
U isto vrijeme političari negiraju problem odlaska, pa čak i zvanična bh statistika (Agencija za statistiku BiH) koja kaže da od 2013. godine do kraja prošle godine u BiH živi 78 000 ljudi manje!?
Zašto ne postoji zvanična statistika migracija van zemlje?
Da se vanjske migracije ne prate ni na nivou entiteta, ni na nivou države, potvrdio je za BUKU profesor dr. Draško Marinković, sa katedre za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci: “Vanjske migracije u prošlosti nisu praćene ni u bivšoj Jugoslaviji, jer to nije bilo popularno za državu, pogotovu zbog socijalističkog uređenja. Tada su smatrali da ako podaci ukazuju da je odseljavanje veće, onda to automatski znači da je ovdje loš kvalitet života. Tako je to bilo u bivšoj Jugoslaviji. I danas to ni za koga nije popularno, jer živimo na jednoj balkanskoj “vjetrometini”, u kojoj se još uvijek samo gleda ko je čiji, a manje gledamo ko je gdje. To bi trebali ozbiljnije gledati jer nam se država ubrzano prazni”.
Egzodus tek slijedi
Politički analitičar Almir Terzić vjeruje da egzodus tanovništava iz BiH tek slijedi. Kako je za Buku rekao izbori nam nisu donijeli ništa novo, te je nedvojbeno da neće biti ni istinskog rada u naredne četiri godine, te ćemo biti podložni stalnim ekscesima, stalnim krizama, koje će biti opravdanje zašto se ne radi, zašto se ne bori za bolji status građana Bosne i Hercegovine i zbog čega ćemo svjedočiti daljem odlasku ljudi.
„Dakle, slobodno možemo najaviti ozbiljan egzodus građana iz BiH u naredne četiri godine. I ono što takođe mogu reći, pred nama su četiri izgubljene godine”, jasan je Terzić.