Naime, najviši srpski dužnosnici imaju u prosjeku tri do četiri puta manju mjesečnu zaradu u odnosu na dužnosnike u ostalim državama bivše Jugoslavije. Na drugoj strani, bh. političari imaju najveća primanja u regiji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prima mjesečno tek nešto više od 1.100 eura, dok premijerka Ana Brnabić nema ni 900 eura mjesečne zarade, piše Blic.rs.
Zanimljivo, uvjerljivo najviše novca iz budžeta izvlače dužnosnici Bosne i Hercegovine. Tako tri člana predsjedništva svakog mjeseca dobivaju na račun ni manje ni više nego po 3.570 eura.
Dakle, najviše tijelo u administrativnom aparatu ukupno dođe BiH više od 10.000 eura.
Zvuči nevjerovatno, ali čak i predsjednik ili premijer Republike Srpske ima duplo veću platu od najviših dužnosnika u Srbiji.
Iako je najrazvijenija u regiji, Slovenija nema najplaćenije državnike. Štaviše, izdvaja za njih približno slična sredstva kao i Hrvatska. Crna Gora se nalazi u zlatnoj sredini po zaradama dužnosnika dok je makedonski državni aparat nešto skuplji od srpskog. Gotovo isti odnos zarada u regiji postoji i kada se radi o platama ministara.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković ističe da su uvjerljivo najniže plate srbijanskih dužnosnika čista demagogija i populizam.
“Nevjerojatno je da srednji menadžment u javnoj administraciji ima po nekoliko puta više plate od najviših dužnosnika. To je obično politikanstvo. Kako ćete s takvim platama privući najsposobnije i najškolovanije mlade ljude da rade u državnom sektoru”, naglašava Stojiljković i postavlja pitanje koliku bi platu trebali imati vrhunski stručnjaci ili liječnici.
Kako kaže, mjesečnu zaradu državnika trebalo bi određivati prema visini prosječnog dohotka.
“Ako je prosječna plata u Srbiji 400 eura, onda bi najviši dužnosnici trebali imati šest do sedam puta više od toga. Ali da uredno plaćaju sve troškove i poreze državi po cijenama koje plaćaju obični građani. Dakle, mora sve biti u potpunosti transparentno”, kaže Stojiljković.
Plata najviših državnih funkcionera treba biti najviša, ali visoke zarade moraju imati i zaposleni u nezavisnim institucijama, smatra sagovornik Blica.
“To se prije svega odnosi na Narodnu banku Srbije, plate revizora i onih koji obavljaju pravne poslove”, objašnjava Stojiljković.