Svi koji žele poslati pošiljke humanitarne pomoći za BiH, koje su namijenjene područjima pogođenim poplavama, kao krajnjeg korisnika te pomoći treba da navedu neku od registrovanih humanitarnih organizacija ili neki od organa javne uprave u BiH, rekli su nam iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH), Ratko Kovačević, rekao je da je od nedjelje i tokom ove sedmice, iz dana u dan, sve više i više kamiona, kombi vozila i ostalih vozila koja dovoze humanitarnu pomoć u BiH.
“Uprava za indirektno oporezivanje BiH maksimalno je ubrzala sva carinjenja humanitarne pomoći koja dolazi u našu zemlju. Dali smo prioritet svim pošiljkama humanitarne pomoći kada je u pitanju carinska procedura, odnosno sva carinska procedura koja se mora obaviti obavlja se u što kraćem roku”, rekao je za BUKU Kovačević.
Apelovao je na sve one koji odluče da pošalju humanitarnu pomoć da se dobro informišu o procedurama, da kontaktiraju neku od humanitarnih organizacija u BiH.
“To je važno zbog toga što se oslobađanje od plaćanja carine i PDV-a može ostvariti samo ukoliko humanitarnu pomoć kao krajnji korisnik prima neka od humanitarnih organizacija u BiH ili neki organ javne uprave. Pored krajnjih korisnika, bitno je da imaju dokument ko je pošiljalac humanitarne pomoći, da imaju specifikaciju robe, odnosno popis i važno je da imaju izjavu da se radi o robi humanitarnog karaktera koja je namijenjena poplavljenim područjima u BiH”, objašnjava on.
Napominje da, kada takva roba stigne, ona se sa graničnog prelaza upućuje u carinsku ispostavu.
Foto: RTRS
“Sve carinske ispostave mogu obaviti carinjenje u redovno radno vrijeme od 8 do 20 časova, a pored toga donijeli smo odluku da i u carinskim ispostavama Bihać, Gradiška, Brod, Orašje, Brčko, Višegrad, Trebinje, Sarajevo i Aerodrom Sarajevo uspostavimo i noćnu smjenu koja će raditi sve pošiljke humanitarnog karaktera odmah čim stignu na granični prelaz”, kaže on.
Kovačević ističe da se podnosi carinska prijava na ulazu u BiH, a neophodna su i uvjerenja nadležnih inspektorata ukoliko se radi o hrani, odjeći, kao i dozvole ukoliko se radi o lijekovima.
On je dodao da ukoliko neko dođe potpuno spreman, sa cjelokupnom potrebnom papirologijom i, ukoliko je ta pomoć kao krajnjem korisniku namijenjena nekoj od humanitarnih organizacija u BiH, procedura se obavi vrlo brzo, u svega nekoliko 20 minuta.
“Problem nastaje kada dođu oni koji šalju humanitarnu pomoć bez neophodne dokumentacije, bez da su kontaktirali neku od humanitarnih organizacija, već su mislili da pomoć mogu da poklone fizičkim ili pravnim licima. U skladu sa važećom legislativom, nije moguće izvršiti oslobađanje od plaćanja fizičkim ili pravim licima, već isključivo ako je krajnji korisnik te pomoći humanitarna organizacija ili organ javne uprave”, kaže Kovačević.
STOTINE KAMIONA HUMANITARNE POMOĆI DOŠLO U BIH
Do danas je u BiH došlo na stotine kamiona i manjih vozila, ali iz UIO nemaju informaciju o vrijednosti robe, pošto takve pošiljke ne prate fakture gdje se vidi koliko je šta koštalo. Napominju da je bitno da te pošiljke prate specifikacije robe, odnosno popis robe koja se u njima nalazi.
Kovačević je kazao da na frekventnim carinskim ispostavama uvijek postoji gužva, jer se radi i redovno carinjenje, ali humanitarne pošiljke imaju prioritet.
“U Gradišci, na primjer, uvijek postoji po nekoliko vozila koja prevoze humanitarnu pomoć i koja čekaju da se okonča carinska procedura. Kao što sam već rekao, od postojanja neophodne dokumentacije zavisi dužina čekanja kada je u pitanju ta procedura. Mi dajemo sve od sebe da i onima koji dođu nespremni pomognemo i uputimo šta treba da urade, kao i da ih spojimo sa humanitarnim organizacijama koje će pristati da budu krajnji korisnici te pomoći”, ističe on.
Dodaje da je sasvim logično da, ukoliko neko dođe potpuno nespreman i bez potrebne dokumentacije, biće potrebno provesti neko vrijeme dok se ne pribavi sve što je potrebno za ulazak robe u BiH.