Kraj godine obilježen je sumiranjem utisaka, događaja, uspjeha i neuspjeha iz godine na izmaku. To je pravo vrijeme da se osvrnemo na mjesece i godinu iza nas, da vidimo šta smo uradili i šta nam je najveći uspjeh. Na portalu BUKA, prisjećamo se važnih fotografija, nezaboravnih intervjua i karikatura, ali ove godine, za razliku od prošle, nismo mogli izabrati jedan događaj koji je obilježio godinu, već smo jednoglasno odlučili da je ovo bila godina u kojoj su održani mnogi protesti, godina buđenja građanskog aktivizma, godina glasnog negodovanja.
Šetači u Banjaluci
Prošla godina bila je obilježena protestom za park u Banjaluci, a o građanskom aktivizmu šetača čulo se na svim stranama svijeta. To je bila uvertira za masovne JMBG proteste u Sarajevu, za studenske proteste u Banjaluci, za česte male individualne proteste u parkovima. Bh. građanski aktivizam probudio se u 2013. godini. Građani, suočeni sa teškim životnim okolnostima, izražavali su svoje nezadovoljstvo izlaskom na ulice, uzvicima, zviždanjem i transparentima.
I kraj 2012. godine nagovijestio je da bi 2013. godina mogla biti godina protesta, jer prisjetimo se da su krajem 2012. godine održani veliki radnički protesti u Banjaluci, u organizaciji Saveza sindikata RS, na čelu sa predsjednicom Sindikata Rankom Mišić.
Protest radnika, 2012. god.
Tada je postalo jasno da ni oni koj rade na „državnim jaslama“ nisu više u toliko povlaštenom položaju kao što je ranije bilo. Bijeda, siromaštvo i smanjenje plata i njih su dotakli, a do danas njihov položaj nije se mnogo poboljšao. Tako su se i “radnici na budžetu” pridružili armiji nezadovoljnih građana koju čine radnici u privatnom sektoru, privrednici, poljoprivrednici, nezaposleni, studenti i penzioneri.
U godini koja se polako bliži kraju održani su mnogi protesti, kao što su JMBG protesti koji su započeli u Sarajevu, a koji su se proširili na druge bh. gradove, ali i studentskim protestima koji su održani u junu u Banjaluci. Studentski protesti su započeli zbog višegodišnjeg čekanja studenata da im se izgradi još jedan paviljon, ali u jednom trenutku ovi protesti postali su nešto više, oni su prerasli u otvoren bunt protiv vlasti, traženje boljeg života, traženje prava za mlade i stare, traženje pravde za Vuliće…
Tokom 2013. godine bilo je i mnogo manjih, indvidualnih radničkih, sindikalnih i uslovno nazvanih „privatnih“ protesta. Ljudi su u momentima očaja i bijede, kada više nisu znali šta da čine, u Banjaluci, u glavnom u Parku Mladen Stojanović, podizali šatore da bi ukazali na svoje probleme.
JMBG PROTESTI ŠIROM BIH
JMBG protesti, Sarajevo
JMBG protesti počeli su zbog Belmine Ibrišević, koja je morala hitno otići u Njemačku na liječenje, ali zbog administrativnih problema nije mogla dobiti jedinstveni matični broj, pa samim tim ni pasoš. Nakon objavljivanja ove vijesti, ljudi su se polakao počeli okupljati putem društvenih mreža i usmenih poziva. Dolazili su ispred zgrade Parlamenta BiH da bi digli svoj glas, da bi ukazali na besmislenost situacije u kojoj se nalazimo, da pomognu da malena djevojčica ode na liječenje.
Neobavezno okupljanje preraslo je u masovne višednevne proteste koji su okupili mnogo građana. Nisu demonstrirali smo građani Sarajeva, nego su dolazili i nezadovoljnji građani iz Tenice, Tuzle, Banjaluke, Mostara i drugih gradova. Digle su se javne ličnosti. Takođe, paralelno su se odvijali i protesti u ovim gradovima.
Ljudi su bili ljuti, nezadovoljni, spavali su ispred Parlamenta BiH, čak su ga i jednom navratu potpuno bokirali, što je diglo cijelu zemlju na noge. Političari su reagovali na razne načine, ali zbog istrajnosti građana malena djevojčica dobila je pasoš i mogla da ode na potrebno liječenje. Nažalost, poslije nekog vremena na liječenju, Belma je izbubila bitku sa bolešću.
STUDENTSKI PROTESTI U BANJALUCI
Protesti studenata u Banjaluci
Studenti u Banjaluci nisu poznati kao masovni demonstranti, pa tako niko u junu nije očekivao masovne proteste u ovom gradu. Iako je policija nastojala zabraniti proteste, nekoliko hiljada demonstranata predvođeni studentima ipak je šetalo gradom na Vrbasu. Studentima su se priključili građani, penzioneri, radnici, aktivisti inicijative „Park je naš“. Okupljanje je počelo u krugu Kampusa, a velika kolona šetala je kroz naselje Borik do Studentskog doma, pa su demonstranti nastavili do platoa ispred Vlade RS.
Nikola Dronjak, tadašnji lider studenata, kada je sumirao utiske za BUKU, rekao je da su studenstki protesti uspjeli, jer su pokazali veliko nezadovoljstvo građana. Tada je poručio Vladi RS da je kranje vrijeme da se krene u borbu protiv kriminala i korupcije.
Između ostalog, studenti su tada tražili isključenje bivšeg izvršnog sekretara SNSD-a Rajka Vasića iz partije, izgradnju 4. Paviljona i studentskih smještajnih kapaciteta u Istočnom Sarajevu, ostavku Ministra prosvjete i kulture Gorana Mutabdžije i smanjivanje cijena studiranja master studija.
Pozivu na proteste odazvali su se i banjalučki šetači, koji su krenuli od Starog Hrasta, mjesta s kojeg su tokom prošle godine sedam mjeseci kretali u proteste zbog rušenja parka u centru grada.
Željko Vulić je tada istakao da je prezadovoljan i iznenađen ovim protestnim skupom. Kazao je da se taj dan prije protesta probudio kao jadnik, jer je shvatio u kakvoj državi živi, a na dan kada su se protesti održali bio je presrećan.
PROTESTI PROTIV EUTANAZIJE PASA U SARAJEVU
Sredinom decembra, ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, održani su protesti u Sarajevu protiv eutanazije pasa. Na protestima se okupilo više stotina građana iz mnogih bh. gradova, Mostara, Odžaka, Tuzle, Živinica, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih gradova BiH, ali i susjednih zemalja.
Protesti protiv eutanazije pasa
„Problem nisu životinje, problem su ljudi. Životinje su na ulici zbog nerada naših vlasti, svih onih koji trebaju da rade, a ne rade, i neodgovornosti vlasnika životinja. Životinja na ulici je žrtva nemara i nerada vlasnika, a ne zbg toga što žele biti na ulici i ujedati nas“, rekla je tada Aida Čizmić, predsjednica Udruženja za zaštitu životinja „Prijatelji“ iz Mostara.
Aktivisti su tada poručili da oni ne žele da ostane trenutno stanje na ulicama Sarajeva i BiH kad su u pitanju psi lutalice, a posebno agresivni i bolesni psi, ali naveli su da ne žele ni ubijanje pasa.
PROTESTNA ŠETNJA U BANJALUCI
Sindikalna šetnja
Više stotina radnika iz Sindikata obrazovanja, uprave, radnika unutrašnjih poslova i pravosuđa organizovali su u decembru protestnu šetnju, jer sa Vladom RS nisu postigli dogovor da od 1. januara bude vraćeno pet odsto umanjene plate.
Siniša Petrović, predsjednik Sindikata pravosuđa Republike Srpske rekao je za BUKU da su granski sindikati obavili razgovor u Vladi RS, sa Premijerkom RS Željkom Cvijanović i resornim ministrima, a zahtjev sindikata je bio da se od 1. januara 2014. godine vrati pet odsto umanjenih plata od prošle godine.
Petrović je tada rekao da će sindikati sačekati isplatu januarske plate, a to će se desiti u periodu od 25. februara do 5. marta 2014. godine, a shodno tome će krenuti sa svim oblicima sindikalne borbe.
“U međuvremenu, sindikati će vršiti pripremu u svojim organizacijama i sa svojim članstvom, a sa druge strane nastavićemo da vodimo pregovore sa Vladom RS kako bismo zajednički došli do rješenja i kako ne bismo došli u situaciju koja sigurno nikome ne odgovara”, istakao je tada Petrović.
VAPAJ GRAĐANA
Mnogi građani, suočeni sa velikim problemima, besparicom i bijedom, dolazili su u Park Mladen Stojanović, park Petar Kočić, sjedili u blizini Palate predsjednika RS. Njihovi zahtjevi bili su uglavnom egzistencijalne prirode, oni su tražili rješavanje problema stanovanja, svakodnevne prehrane, zaposlenja i slično.
U medijima smo se mogli upoznati sa tužnom životnom pričom ratnog vojnog invalida Hamdije Šarića iz Gradiške. Štrajkom je želio da ukaže na tešku situaciju u kojoj se nalazi. Naime, Šarić je nezaposlen, a tražio je pomoć pri adaptaciji kuće u kojoj živi sa svojom porodicom, suprugom i dvije kćerke.
U više navrata održani su protesti bivših vojnika Oružanih snaga BiH zbog otkaza koje su dobili u februaru ove godine.
Protest otpuštenih vojnika Oružanih snaga
Milan Bilbija iz Prijedora, otpušteni vojnik Oružanih snaga BiH, rekao je tada za BUKU da su se vojnici u Banjaluci okupili jer su otpušteni sa posla, a nemaju pravo ni na otpremninu ili drugo zaposlenje.
“Smatramo da ovaj čin prema nama nije opravdan, human i ljudski. On možda jeste po zakonu, ali nije korektan. Član koji mi tražimo da se promijeni nije dobar i diskriminiše one koji su stariji od 35 godina“, rekao je tada Bilbija.
Krajem godine, održani su i studentski protesti REVOLUCIJA +, kojima su studenti izražavali nezadovoljstvo zbog administrativnih neslaganja vlasti oko podrške programu ERAZMUS +.
Podsjetimo da je i ugledni britanski magazin Ekonomist svrstao Bosnu i Hercegovinu među zemlje kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini. Kao jedan od najvećih uzroka društvenih nemira u posljednje vrijeme javlja se nepovjerenje u vlade i institucije, tj. kriza demokratije. Na osnovu svih navedenih parametara, magazin je izradio tabelu rizika od socijalnih nemira u 150 zemalja širom svijeta. Osim zemalja gdje postoji veoma visok rizik, među kojima je i BiH, tu su još Albanija, Brazil, Kina, Hrvatska, Makedonija, Španija, Turska i Ukrajina.
Građani BiH su shvatili važnost ličnog angažovanja, važnost javne riječi, jačinu građanskog aktivizma. Ukoliko se zajedno okupimo, jači smo, masovniji i uticajniji. Promjene su jedino tako moguće, a da li će se velike društvene i političke promjene zaista i desiti – imamo cijelu 2014. godinu da vidimo.
Vezan tekst:
Najčitaniji tekstovi na portalu BUKA u 2013. godini!