Prva posljedica rata u Ukrajini je retraumatizacija bh. građana, o čemu je BUKA već pisala, ali građani već počinju osjećati i finansijske posljedice rata. Cijena goriva na pojedinim benzinskim pumpama penje se prema četiri marke, a raste i cijena osnovnih životnih namirnica.
Ulje jedinog bh. prizvođača Bimal u nekim radnjama je 4.80KM, a raste i cijena brašna, šećera i mlijeka.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, cijene hrane (ukupno) u Federaciji Bosne i Hercegovine u januaru 2022. godine u odnosu na decembar 2021. godine porasle su za 2,3%, a u februaru u odnosu na januar porasle su za 2,4%.
Koliko je rasla cijena osnovnih životnih namirnica: brašna, ulja, šećera?
Građani itekako osjete rast cijena, ali najsiromašniji dio stanovništva ipak najviše brine o osnovnim životnim namirnicama, koje su sve manje pristupačne. Upravo su najesencijalnije životne namirnice najviše poskupjele.
Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić u razgovoru za BUKU kaže da je cijena brašna i ostalih proizvoda od žitarica u januaru porasla za 2,4% u odnosu na decembar prošle godine, dok su februarske cijene u odnosu na januar 2022. porasle za 5,2%.
“Cijene ulja u januaru 2022. godine u odnosu na decembar 2021. godine, porasle su za 4,5%, a u februaru u odnosu na januar 2022. porasle su za 1,2%. Cijene šećera u januaru 2022. godine u odnosu na decembar 2021. godine porasle su za 2,7%, a u februaru u odnosu na januar 2022. god, porasle su za 0,9%”, rekao je Kremić za BUKU.
Proizvodnja ulja zavisi od uvoznih sirovina
Građani su najviše primijetili porast cijena ulja, a iz jedinog domaćeg proizvođača ulja – Bimal, za BUKU su rekli da sve zavisi od uvoza sirovina za proizvodnju ulja. Da li će, koliko i kada doći do novih poskupljenja sa sigurnošću ne mogu govoriti, ali su na posljednje poskupljenje bili primorani.
„Trenutni sukob Rusije i Ukrajine onemogućava da dođemo do povoljnih uslova nabavke sirovine, a ove dvije zemlje su među najvećim proizvođačima i izvoznicima suncokreta i suncokretovog ulja, i aktuelni sukob generalno vrši veliki pritisak na industriju jestivog ulja. Ne možemo se osloniti na sjeme uljarica iz BiH“, kazali su iz ove kompanije za BUKU.
Šest uzroka poskupljenja brašna
BUKA je kontaktirala i nekoliko domaćih proizvođača brašna i proizvoda od žitarica, a odgovor smo dobili iz Press službe Mlina Majić. Kažu nam da je 21. januara veleprodajna cijena 25 kg brašna iznosila 23,75 KM sa PDV-om, dok je 1.3.2022 ona iznosila 24, 99KM po džaku brašna.
„Na ovu cijenu se zaračunava trgovačka marža. Evidentirano poskupljenje od 21.1.2022. do 1.3.2022. je 5,26%“ navode iz Mlina Majić uzroke poskupljenja njihovih proizvoda.
Za BUKU kažu da je od januara poskupilo sljedeće:
• Pšenica
• Transport pšenice iz Mađarske i Srbije
• Razvoz brašna po Bosni i Hercegovini
• Ambalaža
• Električna energija
• Rad, odnosno došlo je do povećanja plata.
Cijena pšenice u žetvi prošle godine, dodaju iz Mlina Majić, bila je 185 Eura po toni, a danas košta između 320 i 330 EUR/t.
„Nakon ovih podataka, nezahvalno bi bilo predviđati šta će se događati narednih mjeseci. U pripremi je novi cjenovnik brašna, u kojem će poskupljenje biti cca 14%“, rekla je za BUKU predstavnica ovog proizvođača Ružica Zečević.
Čavalić: cijene će i dalje rasti, ali neće biti nestašica
Naš medij redovno prati ekonomske posljedice rata u Ukrajini, a neki ekonomisti koje smo intervjuisali predlagali su hitnu sjetvu kao mjeru za ublažavanje krize. Ukidanje akciza i uvođenje diferencijalne stope PDV-a još je na čekanju, ali frižideri ne mogu čekati.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da panična kupovina stvara vještačku krizu koja se manifestuje u vidu logističkih problema tj. pritisaka na domaće lance snabdijevanja. Osim praznih polica u trgovačkim radnjama, to dovodi i do niza drugih problema.
„Povećanja cijena proizvoda, pa čak i formiranja neformalnog tržišta. Naravno, u pozadini imamo inflaciju, energetsku krizu i rat u Ukrajini, međutim, izuzev energenata, to ne može stvarati cjenovne pritiske u roku od par dana, a što se dešava sa uljem, brašnom itd.“, rekao je Čavalić za BUKU.
On upozorava da oni koji zloupotrebljavaju krizu i potrošačku paniku treba za to da snose posljedice.
„Potrebno je predstaviti koncept stuba srama za sve one koji zloupotrebljavaju krizu. Ovo je u skladu sa teorijom korporativne društvene odgovornosti i dio je tržišnih procesa. Na kraju, procjena je da će se nastaviti tendencija rasta cijena, ali neće biti nestašica“, zaključuje Čavalić.
Udruženje potrošača: ima razloga za brigu
Gordana Bulić, iz Udruženja potrošača Federacije BiH, kaže da građani svakodnevno zovu i saopštavaju da su poskupljenja evidentna.
“Mislim da ima dosta razloga za brigu, cijene rastu zbog toga što je otežano snabdijevanje. S druge strane, Srbija je zabranila izvoz žitarica i pšenice, mada su rekli da će, ako treba sa susjedima, podijeliti, međutim, nije to utješno jer mi nemamo svojih žitarica, mi ih moramo uvoziti”, upozorava Bulić. Navodi da je dodatni problem to što BiH nema robne rezerve.
No, dok građani brinu kako preživjeti, političari izgleda ne brinu. Ni najmanje. Tako je Dom naroda BiH danas odbio raspravljati o ukidanju akciza na gorivo u hitnoj proceduri nakon što je to usvojio Predstavnički dom BiH, a nije razmatran ni prijedlog smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice sa 17 na 5 %. Istim izmjenama bi PDV za luksuz iznosio 22% umjesto dosadašnjih 17%.
Protiv prijedloga kojima bi se olakšao život građanima BiH bili su delegati SNSD-a. Uz njihove plate poskupljenje je neznatno. Oni se ne plaše siromaštva i nigdje ne žure.