Hrabre žene
Kruščice i predstavnici Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, članice
Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, posjetili su danas selo
Dadince u Srbiji i pružili podršku mještanima koji već šezdeset dana na
barikadama životima brane rijeku, sprječavajući izgradnju treće male
derivacione hidroelektrane (mHE) na Rupskoj reci iz koje se pijaćom vodom
snabdijeva 15.000 ljudi.
Slučaj Hrabrih
žena Kruščice kod Viteza, koje su 505 dana i noći dežurale na obali rijeke
Kruščice i uspjele onemogućiti izgradnju mHE “Kruščica 1” i mHE “Kruščica 2,
postao je svojevrsni simbol borbe protiv izgradnje ovih štetnih energetskih
objekata u Bosni i Hercegovini i regionu. Njihova inspirativna priča više je od
borbe za spas jedne rijeke – to je borba za pravdu i dostojanstvo običnog
čovjeka, a protiv sistema u kojem bogati pojedinci privatizuju i uzurpiraju
zajednička javna dobra.
Amela Zukan,
predsjednica Ekološkog društva “Bistro – Hrabre žene Kruščice, ističe da je ovo
zajednička borba za budućnost naše djece. “Našu rijeku Kruščicu smo čuvali 505 dana, dan i noć, i po suncu, i po kiši i po snijegu, ne gledajući je li radni ili neradni dan. Specijalne policijske snage su nas pretukle, ali nismo odustali. I sve bismo opet. Zaustavili smo male hidroelektrane i na korak smo do konačne pobjede. Voda je život, borimo se za svu našu djecu i zajedničku budućnost i ovdje smo jer nas rijeke spajaju i udružuju u našoj solidarnoj borbi”, rekla je ona.
Ova podrška
ekološkim saborcima u selu Dadince, čije se stanovništvo izgradnji svih mHE na
Rupskoj reci glasno, ali neuspješno protivi još od 2014. godine, dio je
aktivnosti regionalnog saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana”, osnovanog u julu
2021. godine. Nakon početnih ignorisanja građana, prije par sedmica
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je pokrenulo postupak
preispitivanja građevinske dozvole, za koju postoje jasni dokazi da su u
procesu njenog ishodovanja prekršene brojne procedure.
Predstavnica
Fondacije ACT Lejla Kusturica poručuje da će nam ostati samo ono što uspijemo
“oteti” od političkih elita i korumpiranih investitora: “Nažalost u cijeloj
regiji moramo da ‘otimamo’ vodu, zemlju, šume i od korumpiranih političara i od
pohlepnih investitora. Obični ljudi su prinuđeni da tijelima sprječavaju
privatizaciju zajedničkih dobara. Ovo je jedna borba i ljudi imaju šansu samo
ako se udruže u komšiluku, u selu, gradu, regiji. Zato smo tu, da iskažemo
solidarnost s čuvarima rijeka i pravde u Srbiji i da prenesemo pozdrave od
ekoloških aktivista iz cijele Bosne i Hercegovine.”
Predstavnici
lokalne inicijative “Bitka za Vlasinu” ističu da se njihova borba nastavlja sve
do konačnog cilja – ukidanja dozvola za realizaciju ovog štetnog projekta.
“Kukavičko ponašanje nadležnih u lokalnoj samoupravi nikako nas neće pokolebati
da s meštanima Dadinca i svim našim prijateljima iz brojnih udruženja širom
zemlje i regiona nastavimo našu zajedničku borbu institucionalnim i svim
dozvoljenim vaninstitucionalnim sredstvima kako bi sačuvali Rupsku reku od
beskrupuloznih i pohlepnih uzurpatora”, istakli su.
Iva Marković,
članica inicijative Pravo na vodu, mreža koja okuplja organizacije i pojedince
ujedinjene u borbi za pristup vodi, izjavila je: “Od silnih ekoloških problema
do javnosti teško stiže i vapaj planinskih rijeka, ali mi ih sigurno nećemo
zaboraviti! Borimo se institucionalno već godinama, a blokade i protesti su
nužna posljedica ćutanja i neodgovornosti tih institucija. Pored odgovornosti
pred zakonom, moramo da apelujemo i na odgovornost pred narodom koji na svojoj
koži osjeća bezočno gaženje javnih dobara privatnim interesom, za šta su male
hidroelektrane klasičan primjer.”
Borba za spas Kruščice
u završnoj je fazi, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine, zahvaljujući
upravo pokretu Hrabrih žena Kruščica i ostalih čuvara i čuvarica rijeka širom
države, u julu 2022. godine usvojen historijski zakon o zabrani planiranja i
izgradnje novih mHE na cijeloj teritoriji FBiH. Ovaj “narodski zakon” kruna je
višegodišnjih borbi za spas bosanskohercegovačkih rijeka koje su naši ljudi
vodili na terenu, stajući ispred bagera, pokrećući procese na sudovima i u
medijima. Riječna zajednica ulaže napore kako bi došlo do usvajanja sličnog
zakonskog rješenja i u drugom entitetu – Republici Srpskoj.
Aktivisti s
Rupske reke su uputili apel Ministarstvu da ubrza proceduru poništavanja
nezakonito izdate građevinske dozvole, a na tužilaštvo da hitno procesuira
krivične i prekršajne prijave protiv nadležnih za ovaj ekološki zločin.
Trendovi u vezi
izgradnje mHE, nažalost, još uvijek su prisutni širom Balkana. U cijevima je
već nestalo stotine kilometara naših rijeka. Napominjemo da je u izgrađeno, u
izgradnji i planirano oko 3.000 malih hidroelektrana u regiji, dok već
izgrađene proizvode tek 2-3% od ukupno proizvedene električne energije na godišnjem nivou.
Ujedinjeni u
borbi za zajednička borba!