Pravni stručnjak dr Milan Blagojević tvrdi da ideja o preuređenju BiH po modelu austrijske federacije predstavlja prijetnju opstanku Republike Srpske i upozorava da bi ukidanje entiteta dovelo do jačanja centralnih institucija u Sarajevu.
Ideja o promjeni ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, koja se posljednjih dana pominje u javnosti, a prema ocjeni dr Milana Blagojevića dolazi iz Austrije, predstavlja za Republiku Srpsku potpuno neprihvatljiv koncept.
Blagojević navodi da se govori o ukidanju entiteta i formiranju deset pokrajina koje bi zajedno činile federalno uređenu BiH, po uzoru na ustavno uređenje Republike Austrije.
Prema njegovom tumačenju, takvo rješenje ne bi predstavljalo stvarnu decentralizaciju, već bi značilo jačanje centralne vlasti u Sarajevu.
„To bi bio nestanak Republike Srpske“
Blagojević kao ključni problem vidi upravo ukidanje teritorijalnog kontinuiteta Republike Srpske.
On tvrdi da bi, ukoliko bi entiteti bili zamijenjeni pokrajinama, teritorija Republike Srpske bila podijeljena između više novih, kako ih naziva, „neetničkih područja“.
„Ta teritorija bi prestala da postoji ne samo kao politički pojam, već i kao geografski“, navodi Blagojević, uz ocjenu da bi se na taj način stvorilo uređenje u kojem bi se izgubio teritorijalni trag Republike Srpske.
Autor ovu ideju poredi sa Vens-Ovenovim mirovnim planom iz 1993. godine, kojim je BiH bila zamišljena kroz deset provincija, odnosno kantona.
Blagojević posebno podsjeća na tadašnje glasanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske i tvrdi da je Milorad Dodik, koji je tada bio poslanik, glasao za taj plan.
Prema njegovom tumačenju, većina poslanika tadašnjeg parlamenta, predvođena SDS-om, odbacila je Vens-Ovenov plan, čime je, kako navodi, spriječeno takvo teritorijalno preuređenje.
Austrija kao primjer centralizovane federacije?
Blagojević smatra da se austrijski model često predstavlja kao primjer federalizma, ali da se zanemaruje činjenica da značajan dio nadležnosti u Austriji pripada saveznim institucijama.
Kao primjere navodi građansko i krivično pravo, bankarstvo, radno zakonodavstvo, pravosuđe, trgovinu i industriju, rudarstvo i šumarstvo.
Njegova teza je da bi, u slučaju ukidanja entiteta u BiH, sličan raspored nadležnosti doveo do toga da se veliki broj oblasti koje su danas u nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH prenese na nivo zajedničkih institucija.
Zbog toga Blagojević ocjenjuje da bi se iza priče o federalizaciji zapravo krila snažnija centralizacija države.
„To je, suštinski gledano, unitarizacija BiH pod maskom austrijskog kvazifederalizma“, tvrdi Blagojević.
Poziva se na Ustav Austrije
Blagojević svoje argumente potkrepljuje odredbama Ustava Austrije.
Posebno izdvaja odnos dva doma austrijskog parlamenta – Nacionalnog vijeća i Federalnog vijeća. Prema njegovom tumačenju, Federalno vijeće, u kojem su zastupljene pokrajine, nema jednaku ulogu kao Nacionalno vijeće u zakonodavnom procesu, jer u određenim slučajevima može uložiti samo prigovor na zakon koji je usvojilo Nacionalno vijeće.
Poziva se i na odredbu člana 97. Ustava Austrije, prema kojoj određeni pokrajinski propisi, kada njihovo sprovođenje zahtijeva saradnju saveznih organa, podliježu saglasnosti savezne vlasti.
Kao dodatni primjer navodi član 100, koji omogućava saveznom predsjedniku da, na prijedlog savezne vlade, raspusti parlament austrijske pokrajine.
Blagojević na osnovu toga zaključuje da austrijske pokrajine, iako imaju ustavni status saveznih jedinica, ne raspolažu potpunom političkom i zakonodavnom autonomijom kakvu on smatra važnom za položaj Republike Srpske u BiH.
„Ja za to nikada ne bih glasao“
Blagojević smatra da bi prihvatanje modela ukidanja entiteta imalo dugoročne posljedice po ustavni i teritorijalni položaj Republike Srpske.
„Ništa od ovoga nikako ne smije prihvatiti Republika Srpska“, poručuje on.
Dodaje da, kada bi bio poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, ne bi podržao takvo rješenje.
„Ne bih ja bilo kada glasao za to kada bih bio poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer bi to bio kraj Republike Srpske“, zaključuje Blagojević.