Profesor Milan Blagojević u autorskom osvrtu upozorava da je u Bosni i Hercegovini odavno prestala potreba za čuđenjem na, kako navodi, naopakosti države, a posebno njenog pravosuđa.
„Jednostavno, prihvatili smo to i navikli se. Ono što preostaje jeste da faktografski bilježimo primjere pokvarenosti države i njenog pravosuđa“, navodi Blagojević.
Kao jedan od takvih primjera ističe slučaj koji seže još u 2003. godinu, kada je Parlamentarna skupština BiH, uključujući i glasove poslanika i delegata iz Republike Srpske, usvojila dopune Krivičnog zakona BiH, kojima je neizvršenje ili nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH propisano kao krivično djelo.
Krivično djelo jasno definisano zakonom
Prema tim odredbama, krivično djelo može počiniti svako službeno lice u institucijama na nivou BiH, entiteta, Brčko distrikta, kantona ili jedinica lokalne samouprave, ukoliko ne izvrši ili ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH.
Blagojević podsjeća da je Ustavni sud BiH 2. aprila 2025. godine donio rješenje broj U-8/25, kojim je utvrdio da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nije postupio po ranijoj odluci tog suda od 7. marta 2025. godine, već je postupio suprotno izričitoj zabrani.
Uprkos zabrani, ministar je donio Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.
Jasan stav Ustavnog suda BiH
U obrazloženju rješenja, na osmoj stranici, Ustavni sud BiH je naveo:
„Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović svojim djelovanjem, odnosno donošenjem osporenog pravilnika, nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH broj U-8/25, čime je postupio suprotno zabrani iz tačke 5. dispozitiva navedene odluke.“
Nakon toga, Ustavni sud BiH je rješenje bez odlaganja dostavio Tužilaštvu BiH, radi pokretanja krivičnog gonjenja zbog nepoštovanja odluke Ustavnog suda.
Tužilaštvo BiH odbilo istragu
Međutim, kako podsjeća Blagojević, Tužilaštvo BiH je u januaru 2026. godine donijelo naredbu da se protiv ministra pravde Republike Srpske ipak neće voditi istraga, uprkos jasnim nalazima i zaključcima Ustavnog suda BiH.
Ovu odluku Tužilaštva BiH domaći mediji su objavili 28. januara 2026. godine, što je, prema Blagojeviću, još jedan dokaz duboko narušenog pravnog poretka.
Simptom sistema, a ne izuzetak
Blagojević zaključuje da ovaj slučaj nije izuzetak, već simptom sistema u kojem se zakoni selektivno primjenjuju, a odgovornost izbjegava.
„Ovakvi primjeri najbolje pokazuju u kakvom pravnom i institucionalnom ambijentu živimo“, poručuje Blagojević, ocjenjujući da je riječ o još jednom dokazu nakaradnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini.