On je za BUKU objasnio šta je to što moramo da uradimo da bismo ublažili sve one negativne posljedice po zdravlje stanovništva koje nosi pandemija sa sobom. Takođe, naš sagovornik je ukazao i na brojne propuste i neodgovornost pojedinaca od kojih se u ovom trenutku najviše očekuje.
„Negdje u aprilu mjesecu sam ja rekao da se dogradi sprat na infektivnoj klinici. To je bio jedan od preduslova da se povećaju kapaciteti u Banjaluci i spremnije dočeka jesen. Tada sam naveo jasno šta treba uraditi da se preduprijedi 'cunami' koji nam se sprema i koji trenutno proživljavamo. Tada je bilo potrebno i da se nivo sigurnosti podigne na nivo 3. Takođe, bilo je potrebno sa Srbijom dogovoriti 1.000 do 2.000 analiza dnevno, jer sam procijenio da naš sistem dijagnostike neće uspjeti izdržati ovaj nivo kontrola. To se sad potvrđuje. Sada se ne radi potvrdni nalaz, odnosno test kada treba da izađe iz izolacije, pa nema ni više testiranja ljudi sa blagim simptomima. Ukazivao sam da Higijensko-epidemiološke službe u Domovima zdravlja, gdje su ti epidemiolozi najčešće pretvoreni u porodične ljekare, ne rade kako treba i da ih treba staviti pod vertikalnu komadu Instituta za javno zdravstvo. Odnosi ministarstva, zakonodavstva i inspekcijskih organa moraju biti bolji. Da oni nisu dobri najbolje pokazuju poruke oko mobilne bolnice, cijena maski koje su bile i do sedam puta skuplje i građani su lako uvidjeli da su mnogi na ovoj krizi i njihovoj muci zarađivali“, rekao je Stanić.
Naš sagovornik kaže da se nije smjelo dopustiti da propustimo čitavo ljeto, a da nismo uradili ništa od stvari koje bi nam omogućile koliko-toliko mirniju jesen i zimu. Bez obzira na veliki broj nepoznanica kada je u pitanju virus korona, Stanić podvlači da su se mnoge stvari mogle predvidjeti i na osnovu tih predviđanja praviti jasna priprema. To, kako kaže, nije urađeno, pa danas imamo situaciju u kojoj vlada opšte rasulo, bez jasnih smjernica, kako za medicinske radnike, tako i za građane.
„Žalosno je što smo propustili šansu da regujemo na vrijeme. Ja sam ukazivao kad je trebalo i tužno je što niko nije uzeo u obzir da razmotri dobronamjerne prijedloge. Ja možda stičem pogrešan dojam da se ovdje odmah sve odbacuje što predloži opozicija i da se namjerno radi sve suprotno tome, pa se na taj način i prave greške“, rekao je Stanić.
On objašnjava da se u Republici Srpskoj najviše izgubila uloga Ministarstva zdravlja i Instituta koja bi trebalo da bude vodeća u ovom vremenu.
Posebno je obeshrabrujuće ponašanje pojedinaca koji su na čelu ovih institucija, kaže on.
„Pazite, čovjek uvijek ima ono što on misli o sebi, što drugi misle o njemu i ono što jeste u stvarnosti. Tako je sa ljudima koji rukovode ovom situacijom. Oni često imaju mnogo bolje mišljenje o sebi, nego što je to u stvarnosti i nerijetko se dešava da zbog toga i ne žele da saslušaju dobronamjerne savjete. A kakva je stvarnost najbolje pokazuje primjer u kojem ministar zdravlja Alen Šeranić skida masku na nagovor člana Predsjedništva BiH. I kakvu je sad ministar poslao poruku za 5887 građana koji su kažnjeni zbog nenošenja maske na otvorenom, kad on skida masku u zatvorenom prostoru. Je li to rušenje institucija Republike Srpske i odluka koje donose. I ministar Šeranić je trebao sam pozvati nadležne institucije da ga kazne zbog skidanja maske“, kaže Stanić.
Iako smatra da smo uveliko zakasnili sa provođenjem potrebnih priprema, Stanić naglašava da treba da se djeluje u trenutku i da se hitno naprave bitne promjene koje bi dovele do relaksacije.
„Ovdje treba prvo sazvati sve porodične ljekare i dati njima ovlaštenja da mogu naložiti izolaciju i bez čekanja rezultata testa. Hitno treba sa Srbijom dogovoriti koja ima dva aparata 'vatreno oko' da radi 2.000 analiza za RS i krenuti na značajno testiranje i izolaciju pozitivnih građana. Potrebna je striktna primjena Zakona o zaštiti stanovnistva od zaraznih bolesti u kome su jasno definisane uloge i odgovornosti Vlade RS, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Instituta za javno zdravstvo RS, zdravstvenih ustanova svih nivoa, Inspekcijskih organa i svih drugih relevantnih subjekata. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite mora omogućiti fleksibilnost organizacije zdravstvenog sistema, veću mobilnost svih zdravstvenih radnika, povećati rezerve potrebne opreme, medicinskih i sanitarnih sredstava”, rekao je Stanić.
On navodi da je bitno i HES-ove bolje organizovati, jer je praksa pokazala da ovako nije moguće kvalitetno raditi.
„Odmah moramo staviti HES-ove pod kontrolu Instituta za zdravstvo da bi znali šta da rade i koje mjere da provode, a da institut dobija svakodnevne izvještaje. Ja znam da postoje i trenutno izvještaji, ali to su formalni, copy-paste izvještaji. Potrebno je svakodnevno prema Institutu slati tačne i relevantne podatke. Danas mi imamo situaciju da zajedno se broje komercijalno testirani građani i oni koji su potencijalno zaraženi. Na osnovu toga ne možemo praviti kalkulacije i statistiku. Bojim se da se i odluke donose na osnovu pogrešnih premisa“, rekao je Stanić.
On navodi da je potrebno da se preispita broj osoblja u infektivnim klinikama, te da je važno tražiti načine za povećanje broja medicinskih radnika.
„Moraju da se prilagode kapaciteti infektivnih odjeljenja i to se sve već trebalo uraditi. Ponekad je kasno nabavljati oružje kad rat počne, a protivnik je već naoružan. Ipak, ne vrijedi kukati nad propuštenim. Trebaju se staviti svi kapaciteti koji se mogu staviti u službu društva kad je to prijetnja za društvo. A da bi rekli da je prijetnja za društvo moramo imati tačne podatke. Moraju se i uvezati nadležne institucije u entitetima, distriktu i na nivou BiH. Trenutno nema te koordinacije, pa čak ni nemamo tačne podatke na nivou BiH, koji su samo kompilacija nekih izvještaja“, zaključuje Stanić.