Novi izvještaj Biofuelwatch-a,
međunarodne organizacije specializirane za probleme izazvane biogorivama,
zaključio je da je rekonstrukcija bloka 3 TE Tuzla na biomasu neizvodljiv i po
okoliš rizičan poduhvat.
Uprkos sporazumu Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) i Elektroprivrede BiH u septembru 2022. godine da
nastave sa ovim projektom, prijedlog za rekonstrukciju bloka 3 TE Tuzla na
spaljivanje biomase iz zasada brzo rastuće vrbe obavijen je neizvjesnošću.
Naime, studija izvodljivosti
EBRD-a za projekat nije završena ni godinu dana nakon potpisivanja sporazuma.
Istovremeno, prema Nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za BiH,
predloženi instalirani kapaciteti bazirani na biomasi značajno su smanjeni sa
100MW na 50MW,.
Prema službenim saopštenjima
EPBiH, u nastojanju da se prevaziđu ograničenja raspoloživih količina goriva iz
biomase, TE Tuzla se planira, u velikoj mjeri, osloniti na plantaže brzo rastuće
vrbe koja bi se prvenstveno uzgajala na bivšim površinskim kopovima, a te
količine, pošto ne zadovoljavaju potrebe, bile bi dopunjene dodatnim zasadima
vrbe na poljoprivrednom zemljštu, putem ugovora sa poljoprivrednicima.
Međutim, analiza Biofuelwatcha
naglašava da plantaže vrba nisu bile uspješne u Evropi uprkos decenijama truda.
Ekonomski izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici i njihova nesposobnost
da povrate ulaganja, čak i uz subvencije, izazivaju zabrinutost za dugoročnu
održivost velikih zasada.
Predloženi blok od 50MWe na
biomasu u Tuzli bi zahtijevao oko 29.000 hektara zemljišta, na osnovu
prosječnog prinosa vrbe na poljoprivrednom zemljištu prema podacima Međunarodne
energetske agencije (IEA). Osim toga, velike potrebe za vodom ove vrste vrbe,
čine je neotpornom na sušu. Neuspješni rezultati uspostave zasade brzo
rastuće vrbe na PK Šićki Brod dodatno naglašavaju izazove vezane za
realizaciju ovakvih projekata.
Denis Žiško, Aarhus centar BiH: „Izgubili
smo 15 godina slušajući bajke o novim termoelektranama na ugalj. Sada su BiH
vlasti i Elektroprivreda BiH osmislili novu bajku o biomasi koja bi nas mogla
koštati još 15 godina. Vrijeme je da se naše vlasti uozbilje, priznaju da nema
budućnosti u spaljivanju bilo čega za proizvodnju energije i konačno počnu
raditi na održivim obnovljivim rješenjima zasnovanim na solarnoj, vjetro i
geotermalnoj energiji, u kombinaciji s mjerama energetske efikasnosti i
rješenjima za skladištenje energije. ”
Almuth Ernsting, Biofuelwatch,
kaže: „Naše istraživanje jasno pokazuje da se uvezivanje s brzorastućim
zasadima iz kratke ophodnje, bez obzira da li se radi na površini bivšeg
rudnika uglja ili na poljoprivrednom zemljištu, realno ne može zadovoljiti više
od malenog dijela potražnje za biomasom postrojenja na biomasu koje predlaže
EPBiH. Neizbježno, većina biomase će morati da potiče iz šume, što je duboko
alarmantno u regionu gde je bespravna sječa široko rasprostranjena i
degradacija šuma u velikoj meri.
Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch
Network je rekla: „Čak i bez uzimanja u obzir
klimatskog opterećenja iz spaljivanja energetskih usjeva, nedostatak
vjerodostojnih priča o uspjehu, zajedno sa izazovima u uzgoju vrbe kratkom
rotacijom na bivšim lokacijama rudnika uglja, dovodi u ozbiljnu sumnju u
izvodljivost ove tranzicije. Pozivamo EBRD i EPBiH da prestanu gubiti vrijeme i
novac na apsurdni projekat zamjenski blok 3 TE Tuzla s uglja na biomasu.”
Grupe predlažu da se sredstva preusmjere
ka ubrzavanju upotrebe geotermalne energije za potrebe daljinskog grijanja i
razvoj skladišta toplotne energije u rudnicima soli. Vlasti u BiH trebaju
iskoristiti prilike za implementaciju projekata modernizacije daljinskog
grijanja, koje su sve veće. Tako npr. JASPERS program EIB i EU, planira
utrostručiti tehničku pomoć za pripremu investicija i implementaciju ovakvih
projekata u idućih šest godina, dok se kroz Plan rasta Zapadnog Balkana,
mogu koristiti bespovratna i kreditna sredstva za ulaganje u čiste sisteme daljinskog
grijanja.”