Bosna i Hercegovina zvanično je obavijestila Republiku Hrvatsku da će učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu planiranog dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Podsjetimo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske u junu je uputilo BiH zvaničnu notifikaciju o pokretanju postupka procjene uticaja na životnu sredinu te zatražilo izjašnjenje o namjeri Bosne i Hercegovine da, u skladu sa Espo konvencijom, učestvuje u prekograničnim konsultacijama.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavilo je hrvatskoj strani odgovor Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje u ovom postupku ima ulogu kontakt tačke za provođenje Espo konvencije.
Hrvatska notifikacija nejasna
U odgovoru se navodi da je hrvatska notifikacija nejasna, nepotpuna i dostavljena sa zakašnjenjem, te da nije u potpunosti usklađena sa odredbama Espo konvencije i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma.
Istovremeno su ukazani i drugi nedostaci u dosadašnjem vođenju postupka, uz stav da bi cijeli proces trebalo vratiti u raniju fazu. Ponovljen je zahtjev da Hrvatska dostavi svu relevantnu dokumentaciju i informacije, kao i da se formira zajedničko tijelo ili zaključi poseban bilateralni sporazum koji bi regulisao ovo pitanje.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjećaju da Hrvatska do sada nije dostavila Studiju uticaja na životnu sredinu niti drugu dokumentaciju koja se odnosi na procjenu uticaja projekta. Kako navode, aktuelna notifikacija predstavlja tek najavu budućih konsultacija i javnih rasprava, koje bi trebalo da uslijede nakon izrade i dostavljanja studije.
Ministarstvo ističe da nastavlja koordinisati aktivnosti domaćih institucija, kao i pravne postupke pred više međunarodnih tijela u vezi sa projektom izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković ranije je rekao da se u Hrvatskoj kontinuirano zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine i od tada je to problem za BiH.
“Postoji značajan vremenski pritisak potrebe da se nađe rješenje za smještanje radioaktivnog i drugog opasnog otpada, a ogromno otvoreno pitanje su i dodatne količine koje će se pojaviti nakon što Hrvatska na svojoj teritoriji izgradi nuklearne kapacitete, što je već ušlo u početne faze realizacije”, rekao je Crnković.
Otpad treba skladištiti u Sloveniji
U saopštenju se ponavlja stav da bi Hrvatska, umjesto izgradnje centra na Trgovskoj gori, trebalo da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti u Sloveniji, odnosno u državi u kojoj je otpad nastao i koja je, kako navode, spremna da ga prihvati.
Iz Ministarstva ocjenjuju da je to jedino rješenje koje je prihvatljivo i za građane Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Takođe navode da je izbor lokacije Čerkezovac izvršen uz ozbiljna odstupanja od međunarodnih standarda u oblasti zaštite životne sredine, nuklearne sigurnosti i ljudskih prava, te uz, kako tvrde, ekološku diskriminaciju lokalnog stanovništva.
Trgovska gora, odnosno lokalitet Čerkezovac u opštini Dvor u Hrvatskoj, nalazi se u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, svega nekoliko kilometara od Novog Grada. Hrvatska planira da na toj lokaciji uspostavi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uključujući institucionalni radioaktivni otpad i dio nisko- i srednjeradioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Bosna i Hercegovina godinama se protivi izboru ove lokacije, upozoravajući da bi projekat mogao imati prekogranične posljedice po životnu sredinu i zdravlje stanovništva u slivu rijeke Une. Zbog toga institucije BiH insistiraju na potpunoj primjeni međunarodnih konvencija koje uređuju procjenu prekograničnih uticaja na životnu sredinu i učešće susjednih država u postupku odlučivanja.