Ovi egzaktni podaci proističu iz
istraživanja njemačkog specijaliziranog portala za statistiku
Preisvergleich.de, koji je tako i službeno potvrdio ono što smo već znali: bh.
parlamentarci imaju bezobrazno visoke plaće u odnosu na bh. prosjek, iako su
rezultati njihovog rada (čast časnim izuzecima) ništavni.
Da ne bi bilo zabune, od svih
parlamentaraca u Europi najbolja primanja imaju francuski (oko 26.200 KM), no,
za razliku od BiH, u kojoj se visina prosječne plaće mjeri dovoljnim stezanjem
remena od prvog do prvog, prosječna plaća u Francuskoj iznosi oko 4.200 KM, te
je po ovim parametrima francuski parlamentarac šest puta plaćeniji od
prosječnog građanina.
Na trećem mjestu su Nijemci, čiji
parlamentarci imaju oko 5,4 puta višu plaću od prosječne (oko 25.000 u odnosu
na oko 4.600 KM), dalje slijede Talijani, sa razlikom oko 4,7 puta (oko 19.100
u odnosu na 4.000 KM), potom Nizozemci, čiji je parlamentarac četiri puta
plaćeniji (20.000 u odnosu na 5.000 KM), itd.
Od država regije, najbliža BiH je
Slovenija, čiji zakonodavni predstavnici vlasti mjesečno naplaćuju oko 7.500
KM, što je u odnosu na prosječnu plaću u deželi (oko 2.000 KM) 3,75 puta više,
dok je, barem kada su građani u pitanju, u Srbiji stanje najsređenije. Naime, u
ovoj susjednoj državi parlamentarci mjesečno naplate tek oko 1.700 KM, što je u
odnosu na prosječnu plaću u zemlji (oko 720 KM) tek 2,36 puta više. Za Vehida
Šehića, predsjednika Foruma građana Tuzle, ovo je dokaz da živimo “u
nenormalnom društvu”.
“Nekad ne trebamo ni takve
podatke, svjesni činjenice da su predstavnici vlasti u BiH najplaćeniji u
Europi. A ta primanja i ne bi bila toliko sporna da su rezultati njihovog rada
dobri, kao što nisu”, ističe Šehić, te zaključuje da ulazimo u period
apsolutne socijalne neosjetljivosti naših političara.
“Dokaz tome je da je jako teško
promijeniti bilo koji zakon koji bi limitirao njihova primanja, a nesporno je
da su ona u odnosu na rezultate njihovog rada enormna i nenormalno
visoka”, navodi on. Sličnog stava je i Lejla Deronja, konzultant za
monitoring Centara civilnih inicijativa (CCI), koja podsjeća da njihova
organizacija godinama apelira na smanjenja plaća parlamentarcima i pokazivanje
socijalne osjetljivosti.
“Međutim, te inicijative nisu
naišle na neko posebno odobravanje. Ključno je napomenuti da je glavni razlog
to što njihova primanja nikako nisu u srazmjeru s njihovim radom”, ističe
Deronja.
Najslikovitiji opis stanja u
zakonodavnoj vlasti u odnosu na opće stanje predočio je Goran Savanović,
predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti
RS, navodeći da je u parlamentu BiH “najveće jedinstvo u državi, i to
jedinstvo para i plaća”.
“To nisu sedam puta više plaće,
nego, kada gledamo na našu struku, bh. parlamentarac od jednog konobara ili
trgovca ima i desetak puta višu plaću. Ovo je zaista sramna usporedba”,
kaže on, te ističe kako nije sporno da taj nivo zakonodavne vlasti ima
pristojne plaće, ali je nužno da ih zasluže.