Bez podrške Prijedlogu rezolucije o Sutorini

 U raspravi o izvještaju Ustavnopravne komisije o sjednici Komisije na kojoj su svoje mišljenje o pitanju Sutorine dali eksperti, više poslanika ocijenilo je da je problematizovanje granice sa Crnom Gorom nanijelo štetu BiH.

Poslanik SNSD-a Lazar Prodanović rekao je da je rasprava o teritoriji tuđe zemlje bila nepotrebno gubljenje vremena, te da je nanesena i šteta jer Crna Gora i BiH sada nemaju ambasadore u Sarajevu, odnosno Podgorici.

“Nemamo nikakvu mogućnost za međunarodnu arbitražu jer u vrijeme međunarodnog priznanja BiH Sutorina nije bila dio BiH”, konstatovao je Prodanović, ističući da bi prihvatanje Rezolucije o Sutorini otvorilo pitanje granice BiH u cjelini.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prodanović je ocijenio paradoksalnim što Predstavnički dom nije odmah zatražio od Predsjedništva ili Savjeta ministara BiH da dostavi kompletan tekst sporazuma o granici sa Crnom Gorom.

Šefik Džaferović iz SDA smatra da je dobro što su o pitanju Sutorine obavljene javna i stručna rasprava, jer je riječ o pitanju u kojem ništa ne smije ostati nerasvijetljeno.

“Poslije svega, moj je zaključak da su istorijski razlozi na strani BiH, ali ne i pravni, kao ni izvjesnost moguće arbitraže”, istakao je DŽaferović.

Podsjećajući da se javnost BiH duže od šest mjeseci bavi pitanjem Sutorine, Damir Arnaut iz SBB-a BiH ocijenio je da su pokretanjem ovog problema stvoreni nepotrebni problemi po interese BiH.

“Osim što BiH i Crna Gora nemaju ambasadore, poslata je jako negativna poruka o BiH”, rekao je Arnaut, ističući da je bilo nepotrebno da se o ovome raspravlja u Parlamentarnoj skupštini, jer je to pitanje koje je određeno Ustavom i posebnim zakonom.

Arnaut je predložio da Komisija usvoji zaključak kojim bi se od Predsjedništva BiH zatražilo da u najkraćem mogućem roku okonča proceduru zaključivanja sporazuma o granici BiH i Crne Gore, ali ovaj zaključak nije dobio podršku drugih članova.

Poslanik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović svoje protivljenje rezoluciji obrazložio je činjenicom da se međunarodna arbitraža o granici može pokrenuti samo ako su saglasne obje strane, što ovaj put nije slučaj.

Jedini koji je podržao rezoluciju bio je Momčilo Novaković iz NDP-a, koji je rekao da ga stručnjaci nisu dovoljno ubijedili da BiH nema šanse da arbitražom dođe u posjed ove terotirije.

“Ne mislim da bi pokretanje arbitraže dovelo do loših odnosa između BiH i Crne Gore, jer ovo ne bi bio prvi put u svijetu da se tako nešto radi, a da zemlje imaju dobre odnose”, dodao je Novaković.

Nakon što je Bećirović u parlamentarnu proceduru uputio Prijedlog rezolucije o Sutorini, kojim je zatraženo odbijanje prijedloga ugovora o granci BiH i Crne Gore, Predstavnički dom donio je zaključak o održavanju javne rasprave o pitanju Sutorine.

Na javnoj raspravi čuli su se suprotstavljeni stavovi predstavnika nadležnih institucija BiH, koji su bili jasni u stavu da BiH nema pravo na ovu teritoriju koja je u sastavu Crne Gore, i predstavnika dijela javnosti, koji se zalažu za izuzimanje Sutorine iz sastava Crne Gore i pripajanje BiH.

Nakon javne rasprave, održana je sjednica Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma na kojoj su stručnjaci iz više oblasti poslali jednoglasnu poruku da izuzimanje područja Sutorine iz sastava Crne Gore i njegovo pripajanje BiH nema osnova u međunarodnom pravu te da bi pokretanje procedure za tako nešto moglo donijeti neprocjenjivu štetu BiH.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH o prijedlogu rezolucije o Sutorini trebalo bi da se izjasni na sjednici u srijedu, 29. aprila. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije