Beograđanina Predraga Džokića, koji je moderni farming studirao u
Danskoj, ljepota kanjona rijeke Tare natjerala je da ostavi posao u
Švajcarskoj i da dođe „na kraj svijeta“. Na platou kanjona, na njegovoj
samoj ivici, u selu Zlatni Bor, sa prijateljem iz Švajcarske, porijeklom
iz ovog kraja, Tatomirom Jovičićem, pokrenuo je proizvodnju tvrdog
sira- grijer, na tradicionalni švajcarski način. „Sasvim slučajno smo
bili ovdje u jednoj turističkoj posjeti i oduševili smo se ovim
potencijalom i ovim pašnjacima. Ja sam voleo i Alpe, a ovaj krajolik
podseća na Alpe, ovo je najveći kanjon u Evropi. I Švajcarci bi
pozavideli na ovakvoj prirodi“, priča Džokić.
Alpska grla- Braun Svis i bogati bosanski pašnjaci, na visini od 1200
metara, prava su kombinacija za visokokvalitetan sir. Za jedan kolut
grijera od 10 do 12 kilograma, potrebno je od 150 do 200 litara mlijeka.
„Stari recept švajcarski, star dva veka, sa Alpa, sve je tradicionalno
uklopljeno sa modernim materijalima, znači grejanje mleka je na vatri,
zrenje na dasci.
Za sad smo jako zadovoljni kako je sir ispao, kvalitet sira je
odličan“, dodaje Džokić. Majstor za pravljenje sira. Ivan Bojat ističe
da alpsko goveče daje jako kvaliteno mlijeko. „Ova grla su specifična po
tome što daju mnogo masno mlijeko i zbog toga je sir ovako masan i
kvalitetan. Naravno, uz planinsku ispašu“, rekao je Bojat.
sira počela je prije pola godine, a plasman, i to po elitinim
restoranima, tek treba da uslijedi jer sir sazrijeva godinu dana. „
Imamo jako puno interesovanja, konkretno u Beogradu u elitnim
restoranima i hotelima, u Sarajevu isto tako. Hrvatsko primorje je jako
blizu, u Dubrovniku ima zainteresovanih“, kaže Džokić.
Ovo
su još uvijek probni kapaciteti farme, koja trenutno broji 30 grla. Za
proširenje, ali i izgradnju raspolodnog centra, iz kojeg bi se otvarale
male porodične farme, Džokić i Jovičić obezbijedili su novac iz
evropskih fondova. Investicija je, ipak, na čekanju, dok se ne popravi
lokalni put pun rupa, što im je iz opštine davno obećano.
Osim
puta, problem je i slaba struja, ali na Zlatnom Boru ipak vjeruju da će
nadležni prepoznati njihove napore i podržati ih. U protivnom će
poručuju preseliti posao u Srbiju.