Povodom
potpisivanja antidejtonske i antiustavne izjave o državnoj imovini
Bosne i Hercegovine, koju je inicirao i predložio predsjednik bh.
entiteta RS Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović
ističe i upozorava na sljedeće činjenice:
–
Službena lica koja podstrekavaju, učestvuju ili pomažu u planiranju i
izvršenju krivičnih djela moraju znati da će prije ili kasnije snositi i
krivičnu odgovornost. Svako postupanje usmjereno protiv nezavisnosti,
suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog
subjektiviteta Bosne i Hercegovine mora biti procesuirano i
sankcionirano, u skladu sa važećim pravnim odredbama.
Bosna i
Hercegovina je prema odredbama međunarodnog i nacionalnog prava –
DRŽAVA. Njeni konstitutivni elementi /teritorij, stanovništvo i suverena
vlast/ sadržani su u terminu „država“, terminu kojim se Bosna i
Hercegovina određuje u međunarodnom, regionalnom i nacionalnom poretku.
Entiteti nisu bili, nisu trenutno i neće nikada biti države. Milorad
Dodik i njegovi saučesnici u organiziranoj grupi moraju prestati s
opasnim pokušajima rušenja međunarodnog i nacionalnog prava.
Notorna
je laž da je država Bosna i Hercegovina nastala udruživanjem entiteta.
Bosna i Hercegovina je sljednica (Socijalističke) Republike Bosne i
Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporazumom je samo modificirano njeno
državno uređenje „Razdruživanje entiteta“ nije legalna opcija i svaki
pokušaj realizacije secesionističke politike direktno bi ugrozio mir u
Bosni i Hercegovini i regiji. S druge strane, kao punopravna članica
UN-a, država Bosna i Hercegovina ima puno pravo da, u skladu i sa
međunarodnim pravom, brani i štiti svoju nezavisnost, suverenitet,
teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet.
Političari
koji zagovaraju separatizam moraju shvatiti da je upravo Dejtonskim
mirovnim sporazumom i Ustavom BiH Bosna i Hercegovina precizno
definirana kao nezavisna, suverena i nedjeljiva država. U Ustavu BiH
jasno piše da on stupa na snagu „kao ustavni akt, kojim se amandmanski
mijenja i nadređuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine“, kao i da će
„Republika Bosna i Hercegovina čije će zvanično ime od sada biti ‘Bosna i
Hercegovina’ nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu
kao država (…)“. Ne postoji država bez državne imovine. To je integralni
dio dejtonskih ustavnopravnih rješenja.
Ustavni sud BiH nije dio
ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom
BiH pozicioniran kao posebna samostalna i neovisna vlast koja, na osnovu
tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta
vlasti. Naime, Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH precizno je
definirano da će Ustavni sud BiH „imati isključivu jurisdikciju da
odluči o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu i koji je između
entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili entiteta
i između institucija Bosne i Hercegovine (…)“. Dakle, Ustavom BiH je
jasno određeno da o ustavnim sporovima odlučuje Ustavni sud BiH, a ne
bilo koji pojedinac u Bosni i Hercegovini.
Sporazum o pitanjima
sukcesije bivše SFRJ, koji je zaključen u Beču 29. juna 2001, stupio je
na snagu nakon njegove ratifikacije od svih država sljednica 2004.
godine, među kojima je i država Bosna i Hercegovina, koja ga je
ratificirala 2002. godine. Nepobitna je činjenica da je sukcesor imovine
bivše SFRJ država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. To su neoborivi
argumenti koje nikakvi pritisci političara ne mogu izbrisati.
Oni
koji javno najavljuju rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju biti
svjesni da preuzimaju punu odgovornost za posljedice koje mogu nastati
iz tog višestruko nerazumnog i opasnog čina – poručio je Bećirović.
Avaz.ba