Banjaluka bez zelenih površina – za potrebe građana ili investitora?

Javni uvid na Nacrt revizije regulacionog plana dijela centralnog
područja Banjaluke je završio 18. maja, što nam daje još jako malo
vremena za reagovanje i djelovanje. Ukoliko niste stigli napisati svoje
prijedloge i sugestije na planirani izgled centra grada, imate još samo
jednu priliku. To je javna rasprava koju Odjeljenje za prostorno
uređenje ima obavezu zakazati do 18. juna i tada ćemo
imati mogućnost da usmeno kažemo šta mislimo o planskim opredjeljenjima,
kako i da postavljamo pitanja izrađivačima plana i predstavnicima
Odjeljenja.

Da li ste znali da, ukoliko ovaj Nacrt bude usvojen, centar grada
neće dobiti niti jedan novi kvalitetan javni zeleni prostor? Vi sad
možete reći: “Ali dobiće “urbani park” na mjestu današnjeg parkinga kod
Kraša i još jedan na parkingu kod stare autobuske stanice.” Onda vas
pitamo, da li popločanu površinu sa nekoliko stabala i eventualno nekom
uskom travnatom trakom možemo nazvati kvalitetnom zelenom površinom?
Moramo se osvrnuti i na termin “urbani park” i zapitati se šta je to
zapravo? Osim što je pleonazam, naravno. Da li ste nekad čuli za neki
ruralni park? Ako park najprostije definišemo kao dio grada u kome se
nalazi održavano zelenilo, kako ćemo definisati urbani park?

U tekstualnom dijelu plana (poglavlje Životna sredina) govori se o
važnosti očuvanja svih postojećih zelenih površina, što je u suprotnosti
sa Nacrtom plana gdje vidimo da će grad Banjaluka izgubiti malobrojne
preostale zelene površine (posebno travnate). Tako će u skladu sa ovim
planom ukoliko isti bude usvojen nestati sljedeće zelene površine:

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

zelena površina ispred Muzeja savremene umjetnostiu potpuno se popločava
uz očuvanje stabala i eventualnu sadnju novih. Uzevši u obzir gradnju
podzemne garaže možemo pretpostaviti da će se pri sadnji stabala i
grmova koristiti oni primjerci koji svojim korijenskim sistemom i rastom
u budućnosti neće narušavati konstrukciju podzemnog objekta. Tako da je
pretpostavka da će velika stabla lipe i kestena biti zamijenjena
kuglastim formama jasena i javora i sl.

zelena površina oko spomenika Banu Milosavljeviću
koja je, iako privremeno rješenje, dala važan doprinos u regulisanju
mikroklime najužeg centra grada se takođe potpuno popločava. Važnost ove
zelene površine će posebno doći do izražaja nakon rekonstrukcije
„Parkića“ gdje su stabla sa većim krošnjama (a koja su nekada vršila
ulogu regulisanja mikroklime na tom prostoru) uklonjena, tj. zamjenjena
novim mladim sadnicama, koje tek treba da se razviju i vrše povoljne
uticaje (kroz 20-30 godina). Umjesto da se potpuno poploča, ova zelena
površina treba biti sačuvana i obogaćena novim stablima čija krošnja
može da stvara hlad.

Slika 2

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

– u potpunosti će biti uništena zelena površina na ukrštanju ulica Vuka Karadžića i Kralja Petra I Karađorđevića
radi izgradnje dva poslovna objekta (-3Po+P+3 i -3Po+P+8+Pe). Ovo je
zelena površina preko puta Narodnog pozorišta s jedne i Narodne
skupštine Republike Srpske s druge strane.  S obzirom na to da se ovim
Nacrtom ne stvaraju nove kvalitetne zelene površine, očuvanje malog
broja preostalih je od izuzetnog značaja za kvalitet življenja u gradu.
Pored navedenog, planirani objekat sa tri podzemne etaže ne bi smio biti
izveden na predmetnoj lokaciji zbog visokih podzemnih voda. Gradnjom bi
bio ugrožen ne samo novoplanirani objekat nego i već postojeći objekti
jer bi se poremetio  režim podzemnih voda kao i stabilnost okolnih
postojećih objekata.

Slika 3

– uklanjanje dijela zelene površine ispred Mičurinovog parka.
Ovo je važna zelena površina za ovaj već značajno „ogoljen“ dio grada.
Potrebno je postojeći prostor očuvati kako on ne bi postao mjesto
razdvajanja „stare“ i „nove“ Banjaluke, već mjesto koje ista dva dijela
grada povezuje. Važno je pomenuti i posljednju kaldrmu u gradu Banjaluci
koja se na toj lokaciji nalazi i koju je takođe neophodno sačuvati te
ju ne uništiti unošenjem nove arhitekture na pomenutom mjestu. Zelena
površina i kaldrma će biti uništene zbog gradnje planiranog objekta
(-4Po+Su+P+12) na kaldrmi koja je svjedočila važnom kulturno-istorijskom
periodu našeg grada.

Slika 4

 

– uklanjanje zelene površine pored Tehničke škole
zarad izgradnje dva stambeno-poslovna objekta spratnosti -3Po+P+G+14+Pe i
poslovnog objekta spratnosti -3Po+P+G+1, kako i podžemne etaže (-3Po)
na cijeloj parceli. Čak je i prostor između objekat planiran kao
popločani, a ne kao zeleni.

Sve navedeno je još alarmantnije ako uzmemo u obzir činjenicu da ovaj
plan sada tretira zonu koja je naseljena sa 3267 stanovnika, a plan
predviđa prostor za stanovanje i smještanje oko 7000 stanovnika. S tim u
vezi, smatramo da je potrebno očuvanje postojećih zelenih površina u
najvećoj mogućoj mjeri i stvaranje novih travnatih, zelenih površina.
Takođe, planirano uduplavanje broja stanovnika u užem gradskom jezgru
smatramo neopravdanim i preambicioznim jer će dovesti do zagušenja u
saobraćaju i povećanjem potreba za komunalnim uslugama. U trenutnim
uslovima grad ne odgovara na potrebe građana za javnim i zelenim
površinama, površinama za rekreaciju i druge društvene aktivnosti.
Ovakav Nacrt plana i predviđeni porast broja stanovnika ne samo da ne
rješava ovaj problem nego ga sa povećanjem potreba za svim navedenim
vidovima komunalnih usluga i objektima društvenog standarda čini još
izraženijim.

Takođe, popločavanje zelenih površina će proizvesti dodatne troškove
na štetu budžeta Grada te će iziskivati značajna sredstva za redovno
održavanje. Pored navedenog, popločavanje zelenih površina će dovesti do
povećanja temperature kao i do problema sa odvođenjem i filtracijom
oborinskih voda.

Nosilac pripreme Nacrta, tj. naručilac plana je Odjeljenje za
prostorno uređenje, a nosilac izrade plana je Institut za građevinarstvo
“IG” d.o.o. Banjaluka. Sasvim slučajno je Slobodan Stanarević, bivši
direktor “IG”-a današnji načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje. Kako
bi na kraju komičnih emisija pisalo “svaka veza sa stvarnim likovima je
sasvim slučajna”, moramo primijetiti da ovo nije ni komično a ni
slučajno.

Nosilac pripreme i nosilac izrade nisu ponudili niti jedno inovativno
plansko rješenje u pogledu održivog korištenja i razvoja grada bilo da
se radi o smanjenju zagađenja od transporta,  ostavljanja više prostora
za nemotorizovani saobraćaj, upravljanja otpadom (npr. podzemni
kontejeri), korištenje ravnih krovova za proizvodnju solarne energije
ili kreiranje zelenih krovova, skupljanje i korištenje oborinskih voda
za komunalne potrebe, stvaranje novih parkovskih površina, očuvanje
biodiverziteta urbanog dijela grada i sl. S obzirom da se Grad Banjaluka
predstavlja kao regionalni centar, a plan je da se razvija u pravcu
„green city“ i „smart city“, očekivali smo mnogo konkretnija i
inovativnija rješenja u cilju postizanja strateških pravaca razvoja
grada.

 

Naš prostor

 

Vezan tekst:

Mještani Nove varoši brane svoje naselje: Svaki gubitak zelene i slobodne zone znači i gubitak mjesta za dječiju igru

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije