U nedjelju 19.3.2017. godine održavaju se izbori za članove Savjeta mjesnih
zajednica na području Grada Banjaluka. Slaba informisanost građana i njihova nezainteresovanost za učešće u radu mjesnih zajednica idu na ruku političkim strankama, koje mjesne zajednice koriste za ostvarivanje vlastitih interesa. Tako je barem bilo do sada. Ovaj put, primijetan je veći broj nestranačkih kandidata, uglavnom naših sugrađana koje poznajemo iz građanskih inicijativa, a koji su odlučili da vrate mjesne zajednice građanima i da se putem Savjeta mjesnih zajednica bore za svoje i interese svojih komšija.
Jedan od takvih kandidata svakako je Tihomir Dakić, koji je
svojim sugrađanima poznat po aktivizmu, kroz Rekreativnu zonu i druge građanske
inicijative. Dakić se nalazi na listi “Srcem za Starčevicu”, najveće
banjalučko naselja, u kojem i stanuje.
“Kao dugogodišnji član udruženja građana Centar za životnu
sredinu, te po prirodi osoba koja ne samo da ne voli nepravdu već se i aktivno
bori protiv nje, prije svega želim da živim u boljem okruženju i boljem
društvu. Nisam član niti jedne političke partije, ali se već dugo bavim i
učestvujem u društvenim i političkim procesima”, kaže Dakić za Buku.
Biti aktivan građanin, objašnjava Dakić, znači pomoći u radu
zajednice etažnih vlasnika gdje živite, svojoj mjesnoj zajednici, kao i gradu
ili opštini u kojoj živite. “Važno je djelovati kao korektivni faktor procesima
i odlukama. Smatram da imam određeno iskustvo u radu, inicijativama i
saradnjama, te da imam pokretačku energiju za animiranje građana i građanki.
Nisam zadovoljan sa trenutnim stanjem, ali i nisam osoba koja samo kritikuje po
socijalnim mrežama i u kafani. Radim, djelujem i stvaram vrijednosti oko sebe.
Ako sve to radim i to na volonterskoj osnovi, moja je obaveza da kritikujem,
predlažem i zahtijevam, a odgovorni i nadležni za određeno stanje najmanje što
bi morali jeste da saslušaju.”
Kroz rad Savjeta mjesnih zajednica, Dakić namjerava
nastaviti djelovati kao korektiv gradskoj upravi. “Kao jedan od članova savjeta
mjesne zajednice radiću na realizaciji potreba grupa građana, ali u saradnji sa
njima. Smatramo da tek zajedničko djelovanje u inicijativama i unaprijeđenju
života u ovom dijelu grada može i mora dovesti do promjena. Prije svega, trudiću
se da približimo rad mjesne zajednice svim zainteresovanim građanima i
građankama.”
Dakić ističe da se građani moraju interesovati za rad svih
nivoa administracija i institucija, počevši od Zajednice etažnih vlasnika, pa
do rada predsjednika. “Samo informisan građanin je odgovoran građanin. Svjestan
sam da su se politički procesi sve ovo vrijeme namjerno udaljavali od građana i
građanki, do mjere da bi im se smučilo, međutim to mora da bude prošlost.
Građani se moraju obrazovati, svakim danom. Samo tada ćemo početi graditi
demokratsko društvo. Naravno, ukoliko građani zaista žele da žive u boljem
društvu. Ako im ovaj sistem, koji je nakaradno postavljen, nešto što im
odgovora, i to je njihovo pravo.”
Njegova poruka građanima je da u nedelju izađu na izbore u
što većem broju, ali i da se na druge načine što više uključe u život svoje lokalne
zajednice. “Razmislite o svojim pravima, ali i dužnostima. Glasajte srcem.
Srcem za Starčevicu. Tek onda kada budete iskoristili sva svoja demokratska
prava, možete da tražite bolje uslove za život. Takođe, važno je da se građani
uključuju u inicijative, udruženja i nastojanja pojedinaca da svoje okruženje
učine boljim. Nije dovoljno ići na posao i vraćati se sa njega i govoriti da
svoj posao obavljate časno i odgovorno, jer posla je jako mnogo. Lista „Srcem
za starčevicu“ je lista građana i građanki, naših i vaših komšija.”
U mjesnoj zajednici Centar 2 samo je jedan nestranački
kandidat na izbornoj listi, Goran Pivašević, Banjalučanima takođe poznat kao
aktivista Rekreativne zone Banjaluka.
Na pitanje čemu bi trebalo da služi mjesna zajednica, Pivašević kaže da je osnovna svrha mjesne zajednice kvalitetno okupljanje i
informisanje građana, kako bi im se na što jednostavniji i uprošćeniji način
predstavili planovi Grada, ali isto tako da to bude mjesto na kojem bi građani
bili uvezani sa gradskom upravom i gdje bi na brz i lak način mogli dostavljati
svoje prijedloge i, što je najvažnije, aktivno učestvovati u svim planiranim
odlukama Grada.
Međutim, dosadašnja praksa je sasvim suprotna, kaže
Pivašević. “Mjesne zajednice služe samo kao mjesto u kojem će se formalno
obaviti određena papirologija, kako bi na kraju sve zakonski bilo ispoštovano.
Za te formalne stvari nisu potrebni svi građani, već je potreban samo kvorum
određenog broja građana, koje su do sada većinom postavljale stranke. Upravo na
taj način stranke, koje su mnogo bolje upućene u te stvari, rade samo onoliko
koliko im je potrebno, da bi napravile korist za sebe, a ne i za građane. Da
nije tako, mi bismo danas imali funkcionalne mjesne zajednice sa
zainteresovanim i obaviještenim građanima.”
Nefunkcionalnost mjesnih zajednica, kaže Pivašević, možemo
vidjeti kroz sve veći broj inicijativa
građana, koji na drugačiji način, propisan Satutom Grada, samostalno moraju
uzimati stvar u svoje ruke i trošiti svoje vrijeme i trud kako bi riješili
određeni problem koji im stoji za
vratom, a za koji Grad ne preuzima odgovornost.
“Moja kandidatura je rezultat određenog inata. Za izbore
članova Savjeta mjesene zajednice nisam čuo u medijima, već sam sasvim slučajno
na skupštini Zajednice etažnih vlasnika čuo komšije koji kažu kako su preko
stranaka već kandidovani za izbore. Pitao sam ih o kakvim izborima se radi i da
li se može neko kandidovati bez stranaka, na šta mi nisu znali odgovoriti, pa
sam sam na internetu našao prve početne informacije”, priča Pivašević za Buku.
Imao je na raspolaganju 5 dana da skupi 70 potpisa od
građana u mjesnoj zajednici Centar 2, kako bi mogao da se kandiduje kao
nestranački kandidat. “Uz pomoć Facebooka i mojih prijatelja, za dva dana sam
skupio 80 potpisa i obavio tu kandidaturu. Kroz skupljanje potpisa sam vidio da
većina građana nema apsolutno nikakve informacije o mjesnim zajednicama, a
veliki broj ih i ne zna tačno kojoj mjesnoj zajednici pripadaju, a kamoli čemu
one služe. Ali opet, sa druge strane, vidim zainteresovanost građana o tim
stvarima.“
Glavni cilj njegovog djelovanja, kaže, biće omasovljenje i
što bolje uvezivanje građana sa mjesnim zajednicama, kako bi omogućili što
bolji protok informacija. “Pokušaću iskoristiti iskustvo koje sam stekao kroz
vođenje inicijative Rekreativna zona Banjaluka, gdje smo, zajedno sa svojim
prijateljima i uz podršku naših građana, uspjeli spasiti Banj brdo od saobraćaja
vozila koji su u to vrijeme iz Grada najavljivali. Danas je potpunodrugačija
situacija i za sada takvih prijetnji više nema.”
Nisu svi građani zainteresovani za rad mjesne zajednice i ne
treba očekivati da će svi htjeti da se uključe aktivno u njihovo praćenje, ali
za početak treba doći prvo do onih koji jesu zainteresovani, kaže Pivašević. “Mora
se promijeniti način oglašavanja informacija, jer nije dovoljno postaviti Javni
poziv za građane na oglasnu tablu mjesne zajednice, koju niko nikada ne
pogleda, osim onog ko mijenja te informacije, što je do danas bila praksa koja
nije davala nikakve rezultate, osim one formalno – pravne.”
Takođe, dodaje, potrebno je međusobno uvezivanje mjesnih
zajednica u kojima takođe ima nestranačkih kandidata, kao što je grupa građana
„Srcem za Starčevicu“. “Tehnologija nam danas omogućava veliki broj načina
razmjene informacija u kratkom vremenskom roku i treba je zbog toga i
iskoristiti. Danas svi znaju šta je Novak Đoković doručkovao i koliko je
kilograma smršao, a o funkcionisanju svoje mjesne zajednice, naselja i zgrade
ne znaju ništa. Ne znamo ko su nam komšije u ulazu, a kamoli da znamo ko su nam
predstavnici mjesne zajednice. Upravo ova tehnologija nas je možda i odvojila
od stvarnog svijeta i zato bi bilo potrebo da se svi potrudimo i vratimo u
normalne životne tokove. Svi smo mi krivi za ovu nezainteresovanost i
neinformisanost koju stranke vrlo dobro koriste. Nisu stranke krive, one
koriste samo onoliko koliko im mi građani dopuštamo, a dopuštamo im i previše”, zaključuje Pivašević.
Značaj mjesnih zajednica bi mogao biti presudan za funkcionisanje
života u gradu Banjaluci, međutim, postoji ogromna razlika između toga šta
mjesne zajednice trenutno jesu i šta bi mogle i trebale biti, kaže Dražana
Lepir iz udruženja “Oštra nula”, koje vodi kampanju za veće učešće građana u
radu mjesnih zajednica.
“Trenutno, mjesne zajednice ne ispunjavaju svoju funkciju i
najviše se koriste kao resursi političkih stranaka, a time je njihova funkcija
potpuno obesmišljena. Mjesne zajednice
treba da budu mjesta gdje se komšije okupljaju, gdje zajedno diskutuju o konretnim
potrebama i problemima u svom naselju, tj. mjestu gdje stanuju. Kroz mjesnu
zajednicu imamo priliku uticati na komunalnu infrastrukturu, na javne sadržaje
koji mogu obogatiti naša naselja, npr. vrtiće, igrališta, parkove, škole i sl.
Mjesne zajednice mogu biti mjesto susreta komšija, gdje zajedno stvaramo bolje
okruženje za sve nas”, kaže Lepir za Buku.
Kroz mjesne zajednice, objašnjava Lepir, građani imaju
priliku da pokrenu inicijative koje se tiču njihove uže okoline i da na taj
način vide konkretne rezultate svojih aktivnosti. “Naravno, ovaj proces je pred
nama, jer prvo treba da se upoznamo sa mogućnostima koje nam pružaju MZ, jer je
svijest o tome na veoma niskom nivou.”
Jedan od prvih koraka je, kaže Lepir, da se na izbore za
Savjet mjesnih zajednica kandiduju nestranačke ličnosti, a ne samo predstavnici
političkih partija. “Primijetno je da su se ove godine građani organizovali i
da u velikom broju mjesnih zajednica imamo prijavljene kandidate ispred grupa
građana i udruženja. Bitno je otvoriti dijalog, prvo među komšijama, pa onda i
sa lokalnim vlastima. Zato smo i pokrenuli inicijativu „Naša mjesna zajednica“,
koja ima za cilj jačanje participacije građana u našem gradu. Namjera nam je da
u 3 do 5 odabranih MZ građanima pružimo – pravnu, političku, organizacionu i
medijsku podršku za rješavanje problema i potreba u zajednici.”
Na pitanje kolika je moć mjesne zajednice u odnosu na više
nivoe vlasti, Lepir kaže da su odlukom o obrazovanju, organizaciji, poslovima i
načinu finansiranja mjesnih zajednica na području Grada Banjaluka propisane
nadležnosti mjesnih zajednica i mogućnosti koje građani imaju u komunikaciji sa
Gradskom upravom grada Banjaluka. “Građani mogu putem referenduma i zbora
građana da predlažu i sugerišu na koji način gradske vlasti mogu da unaprijede
kvalitet života na području mjesne zajednice. Takođe, putem MZ mogu upućivati
preporuke i prigovore na rad organa grada, pokretati inicijative za izgradnju
komunalne infrastrukture, zaštitu prirodnih dobara, poboljšanje uslova u
različitim oblastima privrede, kulture, obrazovanja, sporta, zdravstvene i
socijalne zaštite i sl. Naravno, ovo izgleda kao spisak želja koje gradske
vlasti nikada neće ispuniti građanima, ali to je upravo ono što je do sada bio
slučaj i mnogi u gradskoj vlasti vjerovatno žele da takvo stanje i zadrže.
Građani imaju mogućnost da takvo stanje promijene, tako što će se aktivno
uključiti u rad mjesnih zajednica.”
Činjenica da ove godine imamo mnogo veći broj kandidata
ispred različitih grupa građana i udruženja pokazuje da su građani u velikoj
mjeri izgubili povjerenje u političke partije, kaže Lepir. Ona poručuje da
je bitno izaći na ove izbore i podržati
sugrađane koji su aktivni u zajednici i koji će zastupati interese svojih
komšija.