Sve veći broj turista, noćenja, porast smještajnih
kapaciteta, ali i rekordan broj slijetanja na Sarajevski aerodrom dokaz su
turističke ekspanzije u BiH.
Netaknuta priroda, zelenilo, izvorišta, vodopadi, sve su to
prirodne ljepote i atrakcije koje u BiH iz godine u godinu dovode sve veći broj
turista. Iz turističkih agencija kažu, ukidanjem viza prije nekoliko godina,
osjeti se priliv turista i iz arapskih zemalja.
Danas je tu i Fatim iz Dubaija. Na odmor je došla sa
porodicom i fascinirana je turističkom ponudom.
“Prvi put sam tu. U Bosnu i Hercegovinu sam došla na
preporuku prijatelja i rodbine kojima se svidjela priroda i ljudi”, kazala
je Futaim Balmur.
Ipak, dolaskom ovih turista u našu zemlju internet portalima
i forumima raširio se trend uvredljivih, ksenofobičnih i stereotipnih komentara
na njihov račun. Građani im najviše zamjeraju na bahatosti i gužvi koju
stvaraju na izletištima širom BiH. Pored prirodnih izletišta,
kulturno-historijskih spomenika i vjerskih objekata, nezaobilazna ponuda su i
šoping ture.
“Nekada ovdje možemo naći stvari koje tamo nemamo.
Cijene su normalne, pogotovo hrane, prevoza. Cijene su mnogo bolje nego u
Kuvajtu”, rekao je Ahmed iz Kuvajta.
U šoping centru srećemo Masouda iz Omana. Kaže da se tokom
prve posjete zaljubio i u zemlju i u Azru. Godišnjica braka idealna je prilika
za posjetu Sarajevu.
“Zemlja je zaista prelijepa, puno zelenila, lijepog
vremena, a ljudi su ljubazni. Šoping centri su super i cijene su pristupačne.
Dobro je za turiste ovdje”, rekao je Masoud El Riami iz Omana.
Čuo je, kaže, da u bh. društvu vladaju određeni stereotipi,
ali ih on lično nije osjetio. Azra dodaje da je njihova ljubav primjer da za
stereotipe i predrasude nema mjesta.
“Svugdje ima loših ljudi, pa tako i u Bosni. Ima
neškolovanih, primitivnih ljudi, ima evropskih, neevropskih Arapa, tako da ne
možeš tražiti da su svi isti”, komentarisala je Azra Ćosić.
Iako zvanični podaci ne postoje, turisti iz arapskih zemalja
su među najvećim potrošačima tokom boravka u BiH, iako većina komercijalnih
banaka ne razmjenjuje njihov novac. Najviše troše na hranu i garderobu. Ipak,
uđu, probaju, ali se rijetko usude kupiti nakit koji i nije baš jeftin.
“Oni uđu, malo pogledaju, ali naši kupci za ovu robu
nisu”, priča Belma Imamović, prodavačica u zlatari.
Statistika govori da je broj turista iz arapskih zemalja
procentualno zanemariv u odnosu na turiste iz zemalja regije i svijeta. Na ovoj
listi državne Agencije za statistiku zapravo ih i nema. U prošloj godini Kanton
Sarajevo koji je najinteresantniji ovim turistima posjetilo je više od 300
hiljada stranih turista, od kojih svega 25 hiljada iz zemalja zaljeva. Ono što
karakteriše ove turiste, jeste da je njihov boravak znatno duži od prosjeka u
Kantonu Sarajevo i iznosi 4 do 5 dana. Zbog činjenice da imaju drugačija
interesovanja od turista iz zapadnih zemalja, dosta ugostitelja prilagodilo im
je usluge, kažu nam iz Turističke zajednice.
“Ono što njih interesuje u Bosni i Hercegovini su
gradovi sa osmanskom kulturom i tradicijom, interesuju ih sakralni i vjerski
objekti, osmanska arhitektura i jako ih interesuje priroda. Ono što nije
karakteristično za druge turiste jeste da ih jako interesuje šoping – to su
mjesta gdje ih možemo sresti”, istakla je Asja Hadžiefendić-Mešić,
glasnogovornica Turističke zajednice KS.
Vlasnica turističke agencije koja najviše radi upravo sa
ovim turistima kaže da se umnogome ne razlikuju od drugih svjetskih turista, te
da kao i svi imaju određene prohtjeve.
“Bez obzira iz koje zemlje su turisti svaki su posebni
na svoj način, imaju neke svoje zahtjeve ali to ne znači da treba biti neki
problem. Znači sve te goste, bez obzira jesu li iz arapskih zemalja, Južne
Koreje, Japana, evropskih zemalja, mi trebamo dočekati kao dobri domaćini i da
se ti ljudi vrate zadovoljni”, naglasila je Sabina Strik, vlasnica
turističke agencije.
Bogata ponuda ipak nije dovoljna, gostoljubivost i otvorena
vrata za sve trebaju biti jedna od vrlina bh. turizma.
IzvorN1