Ipak, određene bh. institucije posumnjale su kako je u procesu došlo do sumnjivih radnji, te počeli i da istražuju. Pranje novca, utaje poreza, sumnje su zbog kojih su iz Službe za poslove sa strancima BiH pokušali ustanoviti broj registrovanih firmi u proteklom periodu, u vlasništvu, prije svega, arapskih državljana. Istraga obuhvata 108 firmi.
”I našli smo da puno, puno fiktivnih firmi tu ima, da čak lica nisu ni ušla u BiH, nemaju uopšte boravka a da su ovlastili naše državljane koji mogu u ime njihove firme kupovati nekretnine u BiH. Također smo se obratili I došli do podataka da trenutno postoje ZK 355 izvadaka, gdje su stranci kupili te nekretnine, odnosno 51 pravno lice”, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Služba je porvjerila i osnivački kapital tih firmi. U 99 posto slučajeva iznosio je oko 2000 maraka. A došli su i do podataka da određena pravna lica imaju nekretnina koje vrijede sigurno 600, 700 I više hiljada maraka.
”Pa smo došli do situacije da pomislimo da se radi o krivičnim djelima pranja novca, utaje poreza I ostalo. Sva naša saznanja smo proslijedili drugim bezbjednosnim agencijama, na prvom mjestu SIPA-i, a sa Poreskom upravom smo u više navrata u posljednjih pola godine održali sastanke I ima dosta pravnih lica koja ne plaćaju poreze, cifre su čak i milionske”, kazao je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
I Federalna uprava policije posumnjala je da određeni bh. državljani koriste situaciju, na način da, u saradnji s arapskim državljanima, kupovinom enormnog broja nekretnina, između ostalog, varaju bh. građane. FUP je podnio krivičnu prijavu protiv, između ostalih i jednog člana Notarske komore Federacije, a Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je donijelo odluku da neće provoditi istragu. Predmet arhiviran.
A da Arapi kupuju zemljište u BiH dokazuju i podaci iz Službenih novina Federacije. Posjetili smo nekoliko atraktivnih lokacija, što izgrađenih, što u procesu izgradnje. Isključivo za potrebe Kuvajćana. Kupuju brda, grade naselja. Poput ovog u Hadžićima.
”Vrlo smo sretni kada dođemo ovdje i sretni smo kada trošimo naš novac na ovu ljepotu, na ovo mjesto. Jer znate nas je strah, ne mogu ja otići u bilo koju zemlju i imati biti povjerenja, upravo će to povjerenje natjerati mnoge kuvajćane da dođu ovdje i kupuju zemlju”, rekao je za N1 jedan turista iz Kuvajta.
Upitali smo određene općine u Kantonu Sarajevo, da li u procesu igradnje učestvuju i domaće kompanije, te kakvu korist imaju od ove vrste ulaganja. Odgovora nema. Građani smatraju da bi u rukama Arapa mogo završiti veliki dio domaće imovine.
Kada je riječ konkretno o kuvajtskim investicijama, podaci Centralne banke BiH govore da je do kraja 2015. godine u različite projekte u BiH uloženo oko 86 miliona eura, što prema visini ulaganja u našu zemlju, Kuvajt stavlja na 15. mjesto. Ipak, većinom je riječ o ulaganjima upravo u atraktivna naselja, za vlastite potrebe.