Na pitanja urednika Magazina Buka, Aleksandra Trifunovića, odgovara Olav Reinertsen, ambasador Kraljevina Norveške u Bosni i Hercegovini.
Poštovani ambasadore, hvala vam što ste došli, drago nam je da ste naš gost, da postoje ljudi koji se još uvijek interesuju za Bosnu i Hercegovinu, a naročito u sadašnjem trenutku. Vi ste imali priliku danas da razgovarate sa zvaničnicima u Banjaluci i, na kraju krajeva, već dovoljno ste dugo u BiH da imate stav o našoj zemlji. Ja bih vas pitao, prije svega kao čovjeka, a onda kao diplomatu, šta je za vas Bosna i Hercegovina?
BiH je, po mom mišljenju, zemlja mogućnosti, prilika koje nisu iskorištene, ali to je i zemlja koja se suočava sa znatnim političkim izazovima u ovom trenutku. BiH je prošla je kroz mnoge krize, ova u kojoj se trenutno nalazimo je ozbiljnija nego prethodne, ali BiH je i divna zemlja u koju smo se moja supruga i ja zaljubili. Volio bih da doprinesem iskorištavanju prilika i da učinimo od ove zemlje prosperitetnu zemlju, u kojoj mladi žele ostati, a ne otići u potrazi za svojom karijerom negdje drugdje u Evropi.
Zašto biste nekom iz Norveške preporučili da dođe kao turista ili investitor, kao neko ko bi želio da pokrene neki biznis?
Svakako bih preporučio. Jedna od prvih stvari koju sam urado kao ambasador je da sam osnovao bilateralnu poslovnu asocijaciju Norveške i BiH – NBBA, 1. decembra prošle godine, proslavili smo godišnjicu prošle sedmice. Fokusiramo se na norveške investicije u BiH i da BiH postane željena destinacija za norveške turiste. Očito je da sa sadašnjom političkom situacijom norveški investitori postavljaju pitanje da li treba da dođu na ovo tržište sa svojim investicijama. Znamo da na tržištu zelene, čiste energije postoji potencijal i interes, ali da bi uložili milione eura u ovo tržište trebaju uvjerenje da će njihova investicija biti sigurna. Svi u međunarodnoj zajednici treba da se trudimo da bude prijatna za inevestiranje. Mislim da u ovom trenutku znamo da to nije situacija, ali treba da se nadamo da će se to promijieniti.
Obazriv sam kod ovog pitanja, jer znam da dolazite iz jedne od najsređenijih zemalja svijeta, u kojoj se ljudska prava poštuju, jedne od najbogatijih zemalja, došli ste u zemlju u kojoj smo po svim tim parametrima, po poštivanju ljudskiih prava, pravnoj sređenosti, na samom dnu, zbog čega i dolazi sve manje investitora. Šta je potrebno da uradimo da se to promijeni?
Prije svega, mislim da vam treba neka vrsta podrške međunarodne zajednice, prema statistikama koje navodite, BiH je prilično nisko, i to u posljednje dvije godine ide u pogrešnom smjeru. Stalan fokus na osnovnim ljudskim pravima, to je sigurno važno. Dolazim iz zemlje u kojoj kažemo da nećemo nametati nikakva rješenja u BiH i to je okosnica naše vanjske politike i to se dešava sve od rata, ali Norveška može biti primjer BiH kada je u pitanju sloboda govora, odnos prema novinarima, medijima. Znamo da je teško, imali smo kampanje, podržavamo kampanje, isto tako snažno podržavamo organizacije civilnog društva. U tom smislu Norveška može biti primjer i model kako treba raditi.
Cijeli razgovor pogledajte u videu ispod
Vaša ambasada je oduvijek podržavala biznis, ali imam osjećaj da je i vama lično to jako važno. Na koji način podržavate razvoj poslovnog okruženja u BiH?
U pravu ste, ovo pitanje jeste meni veoma blisko, najvažnije od svega što radimo je da se borimo protiv jednog od najvećih zala u bh. društvu a to je odliva mozgova. Ova poslovna asocijacija koju sam spomenuo će pomoći da se otvore radna mjesta i stvore prilike za mlade ljude da mladi ljudi koji su pametni mogu cvjetati u BiH. Sutra se u Banjaluci sastajem sa nekoliko poslovnih ljudi, ali idem i na Uinverzitet BL da se sastanem sa studentima koji imaju odlične poslovne ideje i zanima me da ih čujem. Time što ćemo reći išta BiH može da ponudi u oblasti IKT, drvne industrije, time ćemo pobuditi interes norveških investitora i nadamo se da može doći do razmjene poslovnih zajednica ove dvije zemlje. Uvjeren sam da povećanjem komercijalne saradnje možemo smanjiti odliv radne snage iz ove zemlje.
Ne možemo ignorisati aktuelni politički trenutak, vi ste na neki načni zbog toga i ovdje, sami ste rekli da je ovo jedna od najvećih kriza od potpisivanja Dejtona naovamo. Kakav je vaš lični odnos prema ovoj krizi i na koji način Norveška može pomoći da se ova situacija prevaziđe. Vaša zemlja je promoter dijaloga kao metode za rješavanje problema.
Moram reći da zaista zapanjuje koliko ne postoji iskren dijalog u ovoj zemlji i ne postoji povjerenje među političarima. Kao što ste s pravom rekli, ja promovišem dijalog već duže vrijeme. Pojavljujem se u medijima, na televiziji, radiju i naglašavam potrebu za dijalogom. Stav Norveške prema BiH je sljedeći: Mi smo nepristrasni, mi smo izbalansirani, kažemo da možemo biti primjer za BiH i Norveška će uvijek nuditi dijalog, ali ga ne možemo nametati, prisiliti. BiH treba određena uputstva od međunarodne zajednice, ako mogu iskoristiti tu rjieč, znači, ne nametnuti nego samo pokazati smjernice. Ovdje, naravno, postoje različite škole mišljenja u međunarodnoj zajednici koliko daleko možemo ići. Ali postavlja se i pitanje da se pozabavimo na ispravan način trenutnom situacijom i sprečimo njenu eskalaciju. Postavlja se pitanje da li ćemo biti zadovoljni s tim. Da li zaista želimo da se narednih 26 godina nastavi po istom. Mislim da se građani ove zemlje ne raduju da narednih dvadeset šest godina bude isto. Mislim da je jedan od najvećih problema u ovoj zemlji u poređenju sa susjednim zemljama u regiji, ova zemlja iz dana u dan sve više implodira. Mislim da će ove godine u Norveškoj BDP biti 2 ili 3 posto, dakle ekonomija će se suziti ili će ostati na istom. U susjednim zemljama, čak i Kosovo, biće 20 do 25, sa značajno većim ekonomskim razvojem. Nadamo se da kriza neće eksalirati dalje u sigurnosnu krizu, ali mislim da međunarodna zajednica može odigrati ulogu kroz biznis, komercijalnu saradnju, kroz podršku organizacijama civilnog drušva nevladinim organizacijama koje obavljaju odličan posao. Norveška više nije među onima koji najviše doprniose, ali mi podržavamo prave stvari, prave igrače u ovoj zemljii.
Cijeli razgovor poslušajte kao audio podcast