Sve je više komunalnog otpada širom svijeta, posebno plastike
koja se raspada stoljećima, pri tome zagađujući zrak, vodu i tlo i prodirući u
sama živa bića u vidu mikročestica. Mnoga društva, pa i bosanskohercegovačko,
suočavaju se stoga s problemom adekvatnog odlaganja i reciklaže otpada. Upravo
ovaj globalni problem je tema rada dvoje umjetnika: austrijskog režisera
Nikolausa Geyrhaltera i bosanskohercegovačke umjetnice Iman Della Luna Glušac.
U subotu, 30. septembra aktivisti Fondacije Atelje za
društvene promjene ACT organizovali su u Kulturnom centru u Lukavici projekciju
dokumentarnog filma “Izvan prostora i
vremena” cijenjenog austrijskog režisera Nikolausa Geyrhaltera, a nakon toga i izložbu ”GUBIM – 2024” umjetnice Iman
Della Luna Glušac. Projekciji filma i izložbi prisustvovali su brojni
građani, aktivisti kao i predstavnici Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo koji je podržao organizaciju ovog događaja u okviru
inicijative Imagine Arts & Ideas.
“Naše prirodne ljepote
preplavljene su smećem. Procjenjuje se da širom BiH postoji oko 10.000 divljih deponija
na kojim završava otprilike četvrtina otpada u BiH. Službeni podaci o
recikliranom ambalažnom otpadu se ne objavljuju, ali je procjena da se
reciklira manje od 10%. Zato smatramo da su ovakvi događaji važni za
podizanje svijesti naših sugrađana i sugrađanki o rapidnom porastu količine
otpada u kojem svi na neki način doprinosimo, ali i o problemu neefikasnog
sistema odlaganja i recikliranja otpada na nivou cijelog društva,” rekla je
Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.
Upravo nas Geyrhalterov oštar, rigorozni prikaz provocira da
razmišljamo o ogromnim količinama smeća koje smo prinuđeni stvarati u
svakodnevnoj kulturi jednokratne upotrebe. Otpad na planinama, otpad na obalama
rijeka, na dnu mora i okeana, duboko u zemlji. Sam naslov filma upućuje na
odbačene predmete koji su se našli tamo gdje im nije mjesto. A takvih je mnogo
na mjestima koje autor ovog dokumentarnog filma posjećuje.
Otpad se u BiH i uvozi. Prema podacima Uprave za indirektno
oporezivanje BiH iz 2019. godine, u našu zemlju je uvezeno 1,72 miliona
kilograma papira za reciklažu i 4,02 miliona kilograma ostataka plastične mase.
Podaci o vrstama i količinama otpada koji se uvozi i prerađuje u tvornicama
širom BiH ne dijele se dovoljno transparentno i redovno.
“Kada smo preko
društvenih mreža i medija saznali da se u Vlasenici planira puštanje u rad
postrojenja koje bi prerađivalo otpad uvezen iz zemalja Evropske unije, saznali
smo i da u našoj zemlji postoji zakonska odredba koja kaže da je dozvoljen uvoz
otpada ako postoji postrojenje za njegovu preradu ili reciklažu. To nam je
svima bio alarm da počnemo sa djelovanjem jer je apsurdno da u opštini kakva je
Vlasenica, koja ima totalno neuređen system odlaganja svog otpada, dođe još i
ogromna količina otpada iz Evrope. U našoj opštini se nalazi ogromna ilegalna
deponija koja je formirana možda čak i prije rata. Nikada se ništa nije uradilo
po pitanju njene sanacije, a deponija je sve veća. To je najbolji dokaz da
nismo u stanju riješiti problem ni svog otpada koji gori i truje nas, s pravom
se pitamo – šta bi se tek dešavalo s ovim uvezenim? Zato su bitni ovakvi
filmovi, moramo se trznuti kao društvo. Problem otpada mora postati prioritet
javnih ustanova i preduzeća, a moraće se mijenjati i društvena svijest, bez
toga je svaka borba uzaludna,” ističu iz organizacije Eko aktivisti
Vlasenica.
Oko 77% stanovnika BiH u ruralnim i
urbanim sredinama ima pristup uslugama prikupljanja otpada, s tim da je taj
procenat znatno niži za ruralna područja. Posljedica toga je da su ruralne
zajednice prisiljene da same organizuju sakupljanje i transport otpada, što
često znači i odlaganje otpada na divlje deponije. Na ovaj problem kroz svoj
umjetnički rad upozorava i Iman Della Luna Glušac, pa je zbog toga u subotu
predstavila svoju umjetničku instalaciju “GUBIM -2024”.
“Kroz umjetničku
instalaciju ‘GUBIM -2024’ želim potaknuti na razmišljanje o dva ključna
ekološka izazova koji pogađaju Bosnu i Hercegovinu. Divlje deponije preplavile
su naše prekrasne krajolike, dakle, zagađuje se priroda, a istovremeno se
propušta prilika da se otpad reciklira i tako ponovo dobije upotrebnu
vrijednost”, objašnjava
autorica izložbe Iman Della Luna Glušac.
Koristeći u svom radu reciklirane materijale, Glušac stvara
simboličku reprezentaciju gubitka prirode. “GUBIM 2024” snažno upozorava na
hitnost situacije i nastoji probuditi našu odgovornost prema okolišu. Umjetnica
svojim djelom želi pokrenuti diskusiju o ovom problem, ali i djelovanje, da
bismo zajedno zaustavili uništavanje naše prirode. Pored toga ova umjetnica će
u sklopu projekta “Umjetnost u izlogu”, danas 2. oktobra, u 18 sati u Galeriji
ULUPUBiH predstaviti i svoje radove na izložbi “Plastična dekonstrukcija:
Ciklus 1”. Ovi radovi odražavaju njenu duboku predanost ekološkim pitanjima i
strast prema modi. U ovom ciklusu, Iman Della Luna istražuje mogućnosti koje
pruža reciklirana plastika kao materijal, istovremeno izazivajući
konvencionalne norme visoke mode.
Svijet trenutno stvara preko 2 milijarde tona komunalnog čvrstog
otpada godišnje. Najveći dio se odlaže na deponije. Barem jednom trećinom se ne
upravlja na ekološki siguran način. Projekcije pokazuju da se očekuje da će
globalna proizvodnja otpada porasti na 3,4 milijarde tona godišnje, do 2050. godine.
Ogromne količine otpada koje proizvodi moderno društvo stavljaju pred sve nas
veliki zadatak – smanjenje količine i
adekvatno zbrinjavanje otpada.