Kul-tur-a je meta okačena na zidove i stalke sa kojih je skidaju svim oružjima i kalibrima. Gotovo šuteći trpi sopstveni odstrel. Pomalo je tužno. Param-pa-pa
Možda SFRJ stvarno nije valjala, a možda je Tito zajebao sve prodavši Amerima naš svemirski program! Nije to bila država stvarana da na Zemlji bude, već je to bila država stvorena da postane sila nebeska, intergalaktička
Na svom četvrtom albumu Avdić je ponovo sam, s mikrofonom i električnom gitarom odvrnutom na jedanaest te rifovima za koje bi ubili AC/DC, Black Sabbath, Sex Pistols i Black Flag. Razračunava se sa svjetskim problemima, ali nije ostao dužan ni Balkanu na kojem je “nacionalni ud eksplodirao u socijalističkom kondomu” pa se sva akcija svela na lupanje “kurcem po tastaturi” uspaljenih nacifašističkih idiota.
Kriza neće nestati niti će biti većeg ekonomskog rasta, ali bi ova godina za BiH mogla biti bolja, jer je prošla godina "uigravanja" entitetskih vlada, a novo Vijeće ministara može se posvetiti reformskim procesima. Istakao je ovo Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, institucije koja je 2011. godinu završila sa 46 miliona KM dobiti od čega će 60 odsto otići u državni budžet.
Ekonomija. Rast. Blagostanje. Poruka koja svima treba da se ureže u pamćenje. Ako se neko pita kojoj Nemačkoj je upućena zahvalnost, ni to nije tajna. U uglu plakata je ključna oznaka, blještavi logo ministarstva ekonomije. Tako se ministar Filip Resler uzdiže do statusa hranitelja nacije.
Čim se pročuje da nešto, biva, pišete, sa svih će vas strana skoliti anonimna braća po peru, da vam šalju rukopise, ali ne da biste im kazali kako ništa ne vrijedi to što rade, nego da im bezodvlačno ispostavite pečatiranu, u javnog bilježnika ovjerenu potvrdu o književnoj genijalnosti. Ne postupite li tako, steći ćete neprijatelja do groba. Ali pristanete li, pa namah okrležite pisca početnika, velika je vjerojatnost da ćete u njemu svejedno steći neprijatelja.
Izložbu "Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura politika 1950-1974" u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (o čijoj je novoj, prilično kolosalnoj zgradi bilo vrlo suprotstavljenih mišljenja; meni se totalno laički čini da je sasvim OK...) postavilo je čak petoro znanih i afirmisanih autora različitih struka: Ljiljana Kolešnik, Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić i Dean Duda. Već i ova autorska multidisciplinarnost pokazuje izvesnu težnju ka (nedostižnoj, dakako) "sveobuhvatnosti" pogleda na jugosocijalističko iskustvo.