Bivši šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Peter Van der Auweraert je u autorskom tekstu za belgijski list De Tijd obrazložio zašto smatra da Bosna i Hercegovina može biti strateški partner EU u zelenoj tranziciji.
Napomenuo je da je Bosna i Hercegovina u svijetu manje poznata po prirodnim bogatstvima, među kojima su metali i minerali kao veoma značajni u zelenoj tranziciji.
“U Federaciji Bosne i Hercegovine je u martu počela eksploatacija bakra, cinka, olova i srebra. Investicije u rad ovog rudnika već od 2022. čine četvrtinu od svih stranih investicija. Očekuje se da će ova rudarska aktivnost u konačnici iznositi dva posto BDP-a. Još veći značaj bi moglo imati podzemno nalazište u Loparama, mjestu u Republici Srpskoj. Naime, švicarska kompanije Arcore je u novembru prijavila značajno nalazište litija, magnezija i drugih strateških minerala”, istakao je Van der Auwearaert u tekstu za list De Tijd.
Izdvojio je tvrdnju spomenute kompanije da Lopare imaju potencijal da budu jedan od najvećih evropskih rudnika te vrste.
“Prema procjenama, potencijalni godišnji promet je milijardu eura. Bilo bi dovoljno litija za proizvodnju između 150.000 i 200.000 punjivih baterija godišnje”, dodaje.
S obzirom na prethodno navedeno, da EU potrebne sirovine dobija iz samo nekoliko država koje su izvan Unije, kao i na trenutne geopolitičke okolnosti, mišljenja je da bi Bosna i Hercegovina mogla biti strateški partner EU u zelenoj tranziciji.
“Kako bi osnažila stratešku autonomiju u (energetskom) pogledu, Evropsko vijeće je prošle godine odlučilo da se najmanje 10 posto sirovina mora dugoročno eksploatisati u EU. Bosna i Hercegovina može imati ulogu u tome, pod uslovom da zemlja u bliskoj budućnosti bude primljena u EU”, istakao je.
Van der Auwearaert je mišljenja da nedavna odluka da se Bosni i Hercegovini odobri početak pregovora o članstvu u EU predstavlja važan korak u tom pravcu.
Prema njegovim riječima, otkriće strateški važnih metala i minerala predstavlja prednost za Bosnu i Hercegovinu kao državu koja je posljednjih godina imala poteškoće u privlačenju stranih investicija. Također je napomenuo da bi prihodi od koncesija bili iskoristivi za poboljšanje javnih usluga i javne infrastrukture. Naglasio je da oba rudarska projekta imaju malu podršku lokalnog stanovništva.
“Aktivisti i akademski radnici su već podigli uzbunu zbog negativnog utjecaja na životnu sredinu. Sumnjaju da se evropski propisi primjenjuju u praksi. Osim toga, postoji široko rasprostranjen skepticizam da će prihodi koristiti stanovništvu”, dodaje.
Saglasan je da postoji rizik da ti prihodi budu nepropisno iskorišteni te da će zaštita okoliša biti zanemarena. Pozvao je EU da pregovore s Bosnom i Hercegovinom iskoristi kao polugu da bh. vlasti podstaknu na radikalnu borbu protiv korupcije. Smatra da potrebe za sirovinama ne bi trebale biti prepreka kontinuiranom pritisku da Bosna i Hercegovina izgradi učinkovitu vladavinu prava.