Ovo nije prva tragedija: Odlazak u šetnju, školu, market ili na posao ne treba da bude Ruski rulet

Mještani naselja Borik već duži niz godina upozoravaju da je bezbjednost pješaka na Istočnom tranzitu – Bulevar vojvode Petra Bojovića ugrožena, jer se često dešavaju saobraćajne nesreće. Sinoćna tragedija u kojoj je poginula Milana Koprena, pedagog u Osnovnoj školi “Branko Radičević”, nažalost, nije prva sa smrtnim ishodom. Prije dvije godine, na istoj strani tranzita i takođe na trotoaru, poginuo je konzul Slovenije, Marijan Ristič, dok je 2011. godine, na skoro identičan način, nedaleko od Autoservisa, poginuo student Ognjen Balorda iz Vlasenice.

Da nešto treba što prije poduzeti sa ovom ulicom kako bi se povećala bezbjednost učesnika u saobraćaju, saglasan je i stručnjak za bezbjednost saobraćaja Milenko Jaćimović.

Kako kaže, faktor vozač i neprilagođena brzina kretanja uzrok su nezgoda na ovom delu puta.

Nesavjesni vozači, pojašnjava, vozilom upravljaju brzinom koja je znatno iznad propisane saobraćajnim znakom ili zakonom predviđene, u tom slučaju gube kontrolu i upravljivost vozilom, što uzrokuje prelazak na površinu za kretanje pješaka.

„Na ovom delu puta neophodno je vratiti stacionarni radar sa obe strane i izvršiti saniranje kolovoza, jer su na pojedinim delovima primećeni kolotrazi i ulegnuća koja takođe mogu da utiču na vožnju vozilom. Ujedno apel vozačima da voze prilagođenom brzinom i da se u svim situacijama vozilom mogu bezbedno zaustaviti“, ističe Jaćimović za BUKU.

Mještani naselja Borik su još ranije pokrenuli inicijativu za rješavanje problema saobraćajnice u ulici Bulevar vojvode Petra Bojovića, ali nije bilo sluha nadležnih institucija.

Saša Tešić, stanar u ulici Bulevar vojvode Petra Bojovića, rekao je ranije za BUKU da se dio banjalučkog naselja Borik, koji se nalazi između Rebrovačkog mosta i kampusa Univerziteta, intenzivno izgrađuje i naseljava, te je sada gusto naseljeno područje sa velikim brojem male djece.

“S obzirom da se ovo naselje nalazi pored prometne saobraćajnice magistralnog puta M4, stanovnici ovog naselja su stalno izloženi opasnosti zbog brze i neprimjerene vožnje koja se odvija ovim dijelom puta. Veoma zabrinjavajući podatak predstavlja sama činjenica da se u prethodnih godinu – dvije godine na ovom dijelu puta dogodilo više od 10 saobraćajnih nezgoda, nažalost, živote su gubili i pješaci koji su se kretali trotoarom. Ova činjenica je zabrinjavajuća za sve stanovnike ovog naselja, ali očigledno nije zabrinjavajuća za sve nadležne institucije, koje odgovornost pokušavaju prebaciti sa jedne institucije na drugu i tako u nedogled. Mnogobrojni dopisi i apeli građana koji su usmjereni na adrese odgovarajućih institucija su ostali bez odgovora ili konkretnog rješenja”, rekao je za BUKU Tešić.

Dodaje da su nedostatak znakova za ograničenje brzine, prljav i mastan kolovoz, neizgrađena putna infrastruktura prema regulacionom planu, nedostatak obilježenih pješačkih prelaza na dijelovima gdje kolovoz presijeca trotoar, samo neki od lako uočljivih problema koji izazivaju saobraćajne nezgode na ovom dijelu puta.

“Međutim, rješenje nije teško pronaći za problem stalnih saobraćajnih nezgoda u ovom dijelu naselja, ukoliko postoji volja kod nadležnih institucija da se ovaj problem riješi. Ograničenje brzine na 40 km/h kao u svim drugim gusto naseljenim područjima, postavljanje znaka za ograničenje brzine i postavljanje stacionarnog radara koji će stalno mjeriti brzinu kretanja vozila na ovom dijelu puta, te registrovati učinjene prekršaje prekoračenja brzine, najbrže je i adekvatno rješenje koje bi definitvno spriječilo saobraćajne nezgode na pomenutoj lokaciji i omogućilo siguran izlazak u šetnju, odlazak do marketa i pekare, odlazak na posao i najbitnije, omogućilo bi siguran odlazak djece u škole i vrtiće”, poručuje Tešić.

On apeluje na nadležne ustanove da konačno shvate ozbiljnost ovog problema i krenu u realizaciju poboljšanja bezbjednosti, kako stanovnika ovog naselja tako i svih drugih prolaznika.

“Odlazak u šetnju, školu, market ili na posao ne treba da bude Ruski rulet. Nove žrtve nam nisu potrebne. Imajte sluha za ovo i krenite u realizaciju otklanjanja ovog problema“, rekao je Tešić.

Svjetlana Ramić, stanarka Bulevara vojvode Petra Bojovića, kaže da kad god šeta sa svojim sinom, boji se da će ih neko auto “pokupiti”.

“Vozači se ne pridržavaju propisane brzine, a nažalost svjesni smo da klizav kolovoz i nepravilna vožnja mogu biti pogubni ne samo za vozače, već i za nas pješake i bicikliste. Razočaravajuće je da grad mjesecima negira naše probleme. Da li je potrebno da neko ponovo umre da bi neko reagovao adekvatno”, poručuje Ramić.

Mještanka ovog naselja, Tanja Mandić Đokić, kaže da je pitanje sigurnosti i pristupačnosti za pješake, a posebno za osobe sa invaliditetom u dijelu grada od univerzitetskog Kampusa do kružnog toka iza Rebrovačkog mosta, potpuno neprihvatljivo.

“Obje kosine ravni za korisnike invalidskih kolica kod servisa Vidović su neadekvatno napravljene, nisu ravne sa kolovozom i zbog toga donose veliku opasnost jer osoba koja ih koristi može da ispadne direktno na kolovoz, zbog čega su opasne i neupotrebljive. Sam trotoar do mosta je u rupama i nije bezbjedan zbog čestog izlijetanja vozila sa kolovoza. Podsjetila bih na dva smrtna slučaja na tom potezu u zadnje dvije godine. Trotoar na Rebrovačkom mostu ima tolike rupe na sredini da je potpuno neprohodan za osobe koje koriste kolica, štap ili su slabovide. Pri pokušaju prelaska, rizik je od direktnog pada na kolovoz mosta”, rekla je za BUKU Tanja Mandić Đokić.

Ona dodaje da je prelaz na kružnom toku takođe kompromitovan, posebno kosina ravan na strani kod Marka Pola gdje smo svjedočili da se i dječija i invalidska kolica zaglave pri pokušaju prelaska na pješačkom prelazu, što automobili ne vide i puka je sreća da još niko nije stradao.

“Ukratko, ako živite u naselju koje je niklo na potezu od Kampusa do Rebrovca, a pri tom koristite invalidska kolica ili neko drugo pomagalo za kretanje ili ne vidite, nemate šansu da se krećete ni unutar naselja ni prema gradu/drugim naseljima, a da pritom ozbiljno ne ugrožavate i sebe i druge osobe u saobraćaju”, kaže naša sagovornica.

Prebacivanje odgovornosti

I po već poznatom scenariju, prebacivanje odgovornosti između institucija dovelo je do toga da se ne uradi ništa kako bi se spriječile saobraćajne nesreće i tragedije na ovoj saobraćajnici, a građani osjećaju bezbjednije.

Naime, iz Gradske uprave Banjaluka su odmah nakon što je poginuo konzul Slovenije za BUKU izjavili da je spomenuta saobraćajnica dio magistralnog puta koji prolazi kroz Grad, te da je ista u nadležnosti JP „Putevi Republike Srpske“.

U Putevima RS su pak rekli da je u skladu sa Zakonom o javnim putevima izgradnja i održavanje saobraćajnih površina namijenjenih kretanju pješaka i biciklista u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, dok je postavljanje stacionarnih sistema za automatsku kontrolu saobraćajnih prekršaja u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

I zato smo tu gdje jesmo.