EVROPSKI PARLAMENT GLASA O REZOLUCIJI O VUKOVARU: Od Srbije se traže ratni arhivi, podaci o grobnicama i odgovornost za zločine

Evropski parlament u četvrtak, 26. novembra, trebalo bi da glasa o rezoluciji povodom 35. godišnjice pada Vukovara, kojom se od Srbije traži otvaranje relevantnih ratnih arhiva, objavljivanje podataka o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, kao i puna saradnja u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.

Rasprava o ovom pitanju zakazana je za ponedjeljak, 23. novembra, na plenarnoj sjednici u Strazburu, dok je glasanje predviđeno za tri dana kasnije. Evropski parlament u svom zvaničnom rasporedu vodi ovaj predmet pod oznakom 2026/2979(RSP). <Cite refs={[“turn293556view0”,”turn616033search8”]}/>

Nacrt rezolucije pripremili su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu iz različitih političkih grupa. Dokument se odnosi na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Od Srbije se traže ratni arhivi i informacije o masovnim grobnicama

Predloženim tekstom Srbija se poziva da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

Od zvaničnog Beograda traži se i odlučnija borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine, kao i olakšavanje pronalaženja, identifikacije i dostojanstvene predaje posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama.

Poseban zahtjev odnosi se na usvajanje zakona o nestalim licima, i to na način koji bi, prema predloženom tekstu, bio istinski inkluzivan i transparentan.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U dokumentu se naglašava da su puna saradnja u slučajevima nestalih osoba, utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine i obeštećenje žrtava pitanja koja moraju biti riješena.

Oštro osuđeno veličanje osuđenih ratnih zločinaca

Nacrt rezolucije osuđuje sve oblike negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje i rehabilitaciju osoba osuđenih za ratne zločine.

Posebno se ukazuje na javne počasti koje su Ratku Mladiću ukazane tokom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026. godine.

U predloženom tekstu navodi se da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje sudski utvrđenih činjenica.

Podsjećamo, Mladić je preminuo 27. avgusta 2026. godine u Hagu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu zatvora nakon pravosnažne presude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Sahranjen je u Beogradu 7. septembra. <Cite refs={[“turn616033news34”,”turn616033search11”,”turn616033search16”]}/>

„Rješavanje naslijeđenih pitanja civilizacijski je imperativ“

U nacrtu rezolucije navodi se da je ozbiljno rješavanje otvorenih pitanja naslijeđenih iz ratova devedesetih godina civilizacijski imperativ, utemeljen u vrijednostima i načelima evropskog pravnog poretka.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da se porodicama nestalih omogući da saznaju sudbinu svojih najbližih, da se odgovorni za ratne zločine suoče sa pravdom i da žrtvama bude omogućeno obeštećenje.

Važno je naglasiti da je riječ o nacrtu rezolucije koji tek treba da bude razmatran i stavljen na glasanje. Njegovo usvajanje zavisiće od izjašnjavanja poslanika Evropskog parlamenta.

Rasprava je zakazana za ponedjeljak, 23. novembra, dok će se o rezoluciji glasati u četvrtak, 26. novembra.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije