Crna Gora ne pristaje na zahtjev Hrvatske da se prvo utvrdi kopnena granica na području Prevlake, dok bi razgraničenje na moru bilo ostavljeno za kasnije, jer strahuje da bi takav dogovor mogao ugroziti njene interese na ulazu u Bokokotorski zaliv, ali i prava na morsko dno i prirodna bogatstva južnog Jadrana.
Prema saznanjima podgoričkih „Vijesti“, vlasti u Podgorici spremne su da spor riješe pred međunarodnim sudom ili arbitražom, a prihvatljivo im je i da privremeni režim razgraničenja iz 2002. godine postane osnova za trajno rješenje.
Spor oko granice ponovo je dospio u centar pažnje nakon što je Hrvatska dostavila Crnoj Gori svoj prijedlog razgraničenja, a istovremeno nastavila da blokira zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja na evropskom putu Podgorice.
Zagreb je 19. novembra na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućio zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, i ponovo blokirao Poglavlje 14, posvećeno saobraćajnoj politici. Hrvatska od decembra 2024. ne daje saglasnost ni za zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
Podgorica odbija da prvo riješi kopnenu, a tek onda morsku granicu
Hrvatska je početkom sedmice dostavila Podgorici svoj prijedlog razgraničenja, nakon čega je crnogorski ministar pravde Bojan Božović uputio pismo državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić.
U pismu je, prema pisanju „Vijesti“, poručio da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice.
Izvor lista iz crnogorske vlade objašnjava da bi odvojeno rješavanje kopnene i morske granice moglo imati dugoročne posljedice po pregovaračku poziciju Podgorice. Poseban problem predstavlja činjenica da kopnena granica između dvije države nikada nije do kraja precizno utvrđena, jer je područje Prevlake u vrijeme bivše Jugoslavije bilo vojna zona.
Crna Gora strahuje i od mogućnosti da Hrvatska jednostranim potezima uspostavi režim koji bi uticao ne samo na kontrolu ulaza u Bokokotorski zaliv već i na buduće razgraničenje epikontinentalnog pojasa.
Riječ je o dijelu morskog dna i podzemlja nad kojim obalna država ima posebna prava na istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava, uključujući naftu i prirodni gas.
Podgorica je, prema istom izvoru, spremna da spor prepusti međunarodnom sudu ili arbitraži. Kao moguća osnova za trajno rješenje razmatra se i privremeni režim koji funkcioniše gotovo 24 godine.
Crnogorska vlada, u saradnji sa stručnjacima i nadležnim katastarskim službama, priprema i sopstveni prijedlog razgraničenja na kopnu i moru, koji bi trebalo da bude dostavljen Zagrebu.
Zašto je važna linija od 206 stepeni?
Na moguće posljedice prihvatanja hrvatskog prijedloga upozorava i stručnjak za međunarodne odnose i pomorsku politiku Samir Hadžić.
On smatra da Crna Gora ne bi trebalo samo da odgovara na zahtjeve Hrvatske, već da preispita postojeći privremeni režim i ponudi sopstveni model pomorske granice, uzimajući u obzir geografski značaj ostrva Mamula i zaštitu teritorijalnih, energetskih i ekonomskih interesa.
Posebno je važno pitanje pravca od 206 stepeni, koji je definisan Protokolom o privremenom režimu na području Prevlake, potpisanim 10. decembra 2002. godine između Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Tim dokumentom utvrđena je privremena podjela nadležnosti na kopnu i moru, koja je trebalo da važi do postizanja konačnog sporazuma o državnoj granici.
Prema Protokolu, Hrvatskoj je pripalo privremeno vršenje nadležnosti na kopnenom području jugozapadno od Konfina, uključujući rt Oštro na poluostrvu Prevlaka, dok je tadašnja SRJ dobila nadležnost nad područjem sjeverno od te tačke.
Na moru je uspostavljen poseban privremeni režim.
Članom 6 Protokola predviđeno je da linija privremenog razgraničenja teritorijalnog mora počinje u tački udaljenoj tri kabla, odnosno približno 555 metara od rta Oštro, na pravcu koji povezuje rt Oštro i rt Veslo.
Od te tačke linija se nastavlja prema otvorenom moru pod azimutom od 206 stepeni, odnosno u pravcu jug-jugozapad.
Protokolom je predviđena i posebna morska zona između područja Konfina i tačke kod rta Oštro, na ulazu u Boku, u kojoj je uspostavljen režim zajedničkog nadzora i saradnje.
Spor oko nafte i gasa zakočio pregovore sa EU
Neriješeno morsko razgraničenje ima i direktne ekonomske posljedice, posebno kada je riječ o mogućem istraživanju nafte i gasa u južnom Jadranu.
Prema informacijama „Vijesti“, Hrvatska je Poglavlje 15 blokirala zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja u kojem dvije države još nisu utvrdile granicu. Međutim, drugi izvor lista naveo je da bi razlog blokade mogao biti i spor oko energetskog kabla.
Kada je riječ o Poglavlju 14, Zagreb je ranije problematizovao kabotažu, odnosno pravo prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i vazdušne mape koje, prema hrvatskim primjedbama, mogu uticati na poziciju u pregovorima o granici.
Crna Gora je 20. novembra ipak uspjela da privremeno zatvori još dva pregovaračka poglavlja – Poglavlje 16, koje se odnosi na oporezivanje, i Poglavlje 22, posvećeno regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata.
Time je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 25 od ukupno 33, ali su pitanja energetike, saobraćaja i spoljne politike i dalje opterećena hrvatskim protivljenjem. <Cite refs={[“turn875219search5”,”turn875219search1”,”turn875219search3”]}/>
Plenković: Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoju
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da njegova država ne traži tuđu teritoriju, ali da neće odustati od onoga što smatra svojim.
„Hrvatska nikada ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoje, i to naša vlada niti bilo ko drugi u Hrvatskoj neće dati. Naša se pozicija neće promijeniti, jasna je i čista“, rekao je Plenković, komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića.
Ibrahimović je ranije poručio da je pitanje razgraničenja sa Hrvatskom otvoreno više od 30 godina, ali da građani ne treba da budu zabrinuti zbog politike koju će Vlada voditi u tom procesu.
Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović založio se za obraćanje međunarodnom sudu kao način da se riješi granično pitanje na Prevlaci.
Osam hrvatskih zahtjeva dodatno opterećuje odnose
Granični spor nije jedino otvoreno pitanje između dvije države.
Hrvatska je u oktobru dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji. Većina se odnosi na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Među zahtjevima su bili i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su u međuvremenu ispunjeni.
Njemačka upozorava da bilateralni sporovi ne bi trebalo da blokiraju proširenje
U raspravu se uključila i Njemačka, čiji su zvaničnici poručili da bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu prepreka evropskim integracijama Crne Gore.
Njemački ministar za Evropu Ginter Krihbaum izjavio je da je Crna Gora praktično pred vratima EU, ali da se bilateralni sporovi između susjednih država i dalje unose u proces proširenja.
„Znate da je Crna Gora praktično pred vratima Evropske unije. Svakako još postoje određena sporenja, jer se bilateralni sporovi između susjednih država stalno unose u pitanja proširenja, a njima tamo jednostavno nije mjesto, jer za rješavanje takvih pitanja postoje arbitražni postupci“, rekao je Krihbaum u Briselu.
Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je u Miločeru izjavio da je realno da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije 2028. godine i da otvorena pitanja sa Hrvatskom ne bi trebalo da budu prepreka njenom članstvu.
Ipak, najnoviji razvoj događaja pokazuje da će pitanje Prevlake i odnosa Podgorice i Zagreba ostati jedno od važnih otvorenih pitanja u završnici crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom.